četvrtak, 30. listopad 2008 17:8
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1115
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1675./1872. [1920.]
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži cehovske isprave, svjedodžbe o pohađanju Nedjeljne učione, ugovor između gradečkog i kaptolskog gumbarskog ceha, cehovske zapisnike, te dopise i molbe.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave, 1675./1854., 5 kom.
2. Zapisnici, 1696./1920., 2 knj.
3. Spisi, 1695./1837., 11 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanje povijesti gumbarskog obrta u Zagrebu.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, latinski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Kaptolski ceh gumbara
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1675. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Czeh gumbarski na Kaptolomu, 17. – 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Gumbarski ceh na zagrebačkom Kaptolu osnovan je 1675. Prijepis privilegija gradečkog gumbarskog ceha potvrdio je Pavao Kos, lektor i kanonik zagrebačkog Kaptola, uz napomenu da se odnose na gumbare na Kaptolu, Potoku i području Nove Vesi. Za potrebe kaptolskog gumbarskog ceha izdan je i prijepis pravila gradečkih gumbarskih djetića.
Do kraja 17. stoljeća bilo je u cehu već devet gumbarskih obrtnika, a u 18. stoljeću radila su na Kaptolu 64 majstora. Cehovski majstori su se borili da Kaptol kazni majstore koji nisu bili učlanjeni u ceh pa Kaptol u 17. i 18. stoljeću zabranjuje gumbarima rad izvan cehova.
Cehovi su pravo prodavanja na sajmovima stjecali ugovorima s nadležnim vlastima ili sa zemljoposjednicima vlastelinima. Dvanaest kaptolskih gumbara sklopilo je ugovor s groficom Anom Sermage rođ. Drašković 1757. o korištenju mjesta u Bistrici, gdje im je bilo dopušteno podizati prodajna mjesta. Za mjesto je svaki gumbar plaćao dogovorenu taksu. To pravo potvrdio je gumbarima 1825. i 1827. grof Henrik Sermage.
Gumbarski je ceh prema potrebi potpomagao i župnu crkvu.
Radi smanjivanja izdataka, gradečki i kaptolski gumbari 1834. sklapaju ugovor o zajedničkim sprovodima. Najzad se 1853., u prisutnosti 19 majstora, sjedinjuju gradečki i kaptolski gumbarski ceh. Škrinja gradečkog ceha postala je zajednička, kao i škrinja djetića, dok su se kaptolske škrinje imale prodati.
Gumbarski ceh prestao je djelovati 1873.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1101 Gradečki ceh gumbara
HR-DAZG-774 Prvo hrvatsko građansko kaptolsko društvo za sjajne pogrebe
Hrvatski državni arhiv:HR-HDA-629Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 995.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 52-53.
Horvat, Rudolf: Spomenica na kaptolske obrtne cehove u Zagrebu. Zagreb, 1936., 113-132.
Barle, Janko: Župa sv. Marka. Zagreb, 1896.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 13:45