četvrtak, 30. listopad 2008 17:17
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1110
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1828./1872. [1875., 1890.]
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži naukovne listove stolarskih, staklarskih i tapetarskih djetića, djetićke svjedodžbe i potvrde o naukovanju i radu u bolnici ili u vojsci, putne isprave-knjige stolarskih djetića, domovnicu soboslikarskog i lakirerskog djetića, nekoliko cehovskih dopisa i računsku dokumentaciju.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave, 1823./1875., 3 knj., 19 kom.
2. Spisi, 1828./1890., 20 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo može poslužiti kao dopunski izvor prilikom istraživanja stolarskog, staklarskog, soboslikarskog i tapetarskog obrta na zagrebačkom području. Vrijednost fonda umanjena je njegovom velikom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: njemački, hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Gradečki ceh stolara, staklara, tapetara i soboslikara
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1741. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Ceh stolara, tokara, staklara i orguljara, 1741. – kraj 18. st.
Ceh stolara, tokara, staklara, orguljara i lončara, kraj 18. st. – 1829.
Ceh stolara, tokara, staklara, orguljara, tapetara i ličilaca, 1829. – 1872.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Ceh stolara, tokara, staklara i orguljara osnovan je 1741. pod pokroviteljstvom Gabrijela Jurja Bistriczeya, čazmanskog prepozita i kanonika zagrebačke katedralne crkve. Osim njega, cehovski patroni bili su još i Ivan Nepomuk Derkoč i njegova supruga Ana. Ceh su osnovala četvorica majstora, među kojima su bila četiri stolara, po jedan staklar, tokar i orguljar, te još jedan majstor. Cehu je privilegije dodijelila Marija Terezija u Požunu 1741.
U ceh stolara, tokara, staklara i orguljara bio je upisan 1741. i orguljar Anton Weiner, prvi dosad poznati zagrebački graditelj orgulja. Krajem 18. stoljeća u ceh se udružuju lončari, koji se početkom 19. stoljeća pridružuju kovačima, bravarima, kolarima, bačvarima, mehaničarima i puškarima (privilegij iz 1829.). U 19. stoljeću u cehu nalazimo tapetara i ličilačkog majstora. Nove privilegije dodijelio je cehu stolara, staklara, tokara i orguljara Franjo I. u Beču 1818. Privilegije odgovaraju tekstu Općeg cehovskog reda iz 1813.
Ceh se u 19. st. borio protiv "fušarije" i protiv prodaje gotove robe. Na zajedničkoj skupštini gradečkog i kaptolskog ceha 1865. sklopljen je ugovor prema kojem se članovima ceha zabranjuje svako trgovanje sa Židovima, a osobito s Eduardom Sachsom (koji je 1849. u Zagrebu otvorio trgovinu gotova namještaja).
Tijekom 18. stoljeća u ceh je bilo upisano 59 majstora, u 19. stoljeću 92 majstora. Od 1741. do 1872. u ceh je bio učlanjen 151 majstor. Ceh se brinuo o oltaru sv. Ane u župnoj crkvi sv. Marka. Prestao je postojati 1872.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:HR-DAZG-1118Kaptolski ceh stolara, tokara, limara, staklara, bravara i bačvara
Hrvatski državni arhiv:HR-HDA-629Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi., inv. br. 969
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba.,inv. br. 382, 2347, 1853, 1663, 2511, 1399
Nadbiskupijski arhiv: Litterae caehales
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 995.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 40-41, 103-105.
Šaban, Ladislav: Antonius Weiner organifex Zagrabiensis. Iz starog i novog Zagreba. V. Zagreb, 1974., 73.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 13:49