četvrtak, 30. listopad 2008 17:28
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1104
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1590./1867.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži cehovske isprave (cehovski privilegij iz 1590., djetićka pravila), naukovne djetićke listove, cehovske spise i blagajničku dokumentaciju, odnosno račune.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave, 1590./1867., 12 kom.
2. Spisi, 1786./1837., 6 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanja povijesti obrta na zagrebačkom području. Treba naglasiti da je u fondu sačuvana izvorna isprava Rudolfa II. iz 1590. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: njemački, hrvatski, latinski, mađarski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Gradečki ceh KRZNARA, UZDARA, REMENARA I SEDLARA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1466. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Czeh krznarski, 15. – 19. st.
Caeha palliorum (pelliorum) et substitutorum magistrorum, 15. – 19. st.
Ceha pelliorum, 15. – 19. st.
Plemeniti czeh kerznarski, 15. – 19. st.
Caeha lorariorum item ephipiariorum et udonariorum, 15. – 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Za boravka Matije Korvina u Zagrebu 1466. dodijeljene su povlastice postolarima i obrtnicima kožarske struke, krznarima, uzdarima i remenarima. Tekstovi privilegija jednaki su, osim iznosa pristojbe privilegijima majstora kožarskog ceha. Kada su se u ceh udružili sedlari, obrtnici su iskoristili ponovni kraljev boravak na Gradecu i zatražili nove privilegije, koje su im izdane 1480. Te su privilegije u svom završnom dijelu nešto izmijenjene. Pridodana je rečenica o mogućnosti priziva obrtnika na slavonskog bana i podbana, ako kapetani i potkapetani ne budu dovoljno djelotvorni u uklanjanju stranih proizvoda.
U drugoj polovici 15. stoljeća na području Gradeca radilo je 26 kožarskih obrtnika, 11 uzdara (remenara), 8 krznara i 7 sedlara. Pojedini članovi ceha sudjelovali su u gradskoj upravi, obnašali su razne službe, a spominju se također u raznim imovinskim i krivičnim sporovima. U drugoj polovici 16. stoljeća udružili su se u ceh štitari. U spisima iz 1582. i 1591. spominje se ceh krznara, uzdara, sedlara i štitara. Kralj Rudolf II. potvrdio im je cehovske privilegije 1590.
Ceh je 1620. od biskupa Petra Domitrovića dobio zemlju oranicu u Zagrebačkom polju, čijim je prihodima imao održavati oltar sv. Tobije u Župnoj crkvi sv. Marka. Od zemljišnih posjeda ceh ima novčanu dobit jer ih iznajmljuje svojim sučlanovima.
Nedostaju podaci o povijesti ceha krznara, uzdara, remenara i sedlara. Štitari su nestali u toku 17. stoljeća jer je prestala potražnja za njihovim proizvodima. Ceh se u kanoničkim vizitacijama crkve sv. Marka 1691. naziva cehom remenara, krznara i sedlara, 1771. cehom krznara i remenara, a 1778. navodi se ceh remenara u koji su udruženi krznari, sedlari i kopljari. Godine 1801. navode se kao članovi ceha krznari, remenari, sedlari, kožari i štavioci. Godine 1804. su se podijelili krznari i remenari. Usporedo s cehom krznara postojao je ceh remenara i sedlara.
Ceh je ukinut 1872.
DOPUNSKI IZVORI:
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-629Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi
Mađarski državni arhiv u Budimpešti: DL 45219 (izvorna isprava kralja Matije od 23. kolovoza 1466.), DL 45850 (izvorna isprava kralja Matije od 8. listopada 1480.)
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba., inv.br. 4829 (zastava)
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu:Litterae cehales
Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Zbirka rukopisa i starih knjiga: (54.) Krznarski, remenarski, sedlarski i opančarski ceh
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 995.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 29.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 13:57