četvrtak, 30. listopad 2008 17:29
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1103
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1650./1872. [1873./1876.]
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond najvećim dijelom sadrži naukovne listove krojačkih djetića i njihove potvrde o naukovanju i "vandrovanju". Osim toga, u fondu se nalazi i jedna darovna fasija (kojom Andrija Zagorečki i Katarina Ivančić cehu krojača daruju kuću), majstorski listovi krojačkih majstora, nešto službene prepiske između ceha i Gradskog poglavarstva i nekoliko računa za naplatu izvršenih krojačkih usluga.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave i knjige, 1689./1901., 2 knj., 21 kom.
2. Spisi, 1650./1876., 55 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo može poslužiti kao izvor pri istraživanju povijesti krojačkog obrta u Zagrebu.
JEZIK U GRADIVU: njemački, hrvatski, latinski, mađarski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Gradečki ceh krojača
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1447. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Caeha (cheha, czeha, czeh) sartorum, 1447. – 1872.
Cehae seu tribus sartorum, 15. – 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Krajem 14. i početkom 15. stoljeća na području Gradeca djelovalo je 27 krojača. Oni su 1447. od Gradskog magistrata dobili cehovske povlastice (to je najstarija sačuvana zagrebačka cehovska isprava.) Te je povlastice potvrdio 1580. gradski sudac, a 1592. kralj Rudolf II. Isprave krojačkog ceha propale su u požaru 1674., ali ih je potvrdio Karlo VI. 1712.
U drugoj polovici 16. stoljeća krojačkom cehu pristupili su gumbari. Kada se broj gumbara toliko povećao da su mogli formirati samostalan ceh, odvojili su se od krojača. Ceh je u 17. stoljeću raspolagao nekretninama.
U ceh su primali ugledne građane Gradeca koji su uplatom određene svote postajali sudionicima svetih misa i sprovoda. U vremenu od 1713. do 1800. u cehu je djelovalo 137 majstora. Prema vrsti odjeće koju su izrađivali dijelili su se na hrvatske, njemačke i ženske krojače. Krojači nisu zaostajali za suvremenom modom. Godine 1800. ceh je donio odluku da će hrvatski majstori ispitivati radove hrvatskih majstora, njemački će ispitivati radove njemačkih majstora, a ženski krojači radove ženskih krojača. Djetići njemačkih krojača bili su bolje plaćeni od ostalih.
Gradečki krojački ceh brinuo se o oltaru posvećenom sv. Ivanu Krstitelju i sv. Ivanu Evanđelisti u crkvi sv. Marka. Franjo I. je 1825. cehu dodijelio nove povlastice temeljene na na Općem cehovskom redu iz 1813.
Gradečki krojački ceh je postojao do 1872.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-1116Kaptolski ceh krojača
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-629Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba., inv. br. 1339, 1610, 4987
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu: Litterae cehales
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 994.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 25-27.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 13:58