četvrtak, 30. listopad 2008 17:32
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1101
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1644./1872. [1873., 1909.]
KOLIČINA GRADIVA: 2 kut. (0,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži cehovska pravila iz 1669., djetićke svjedodžbe i naukovne listove gumbarskih i gajtanarskih djetića, cehovske zapisnike, cehovsku korespondenciju s gradečkim magistratom i računsku dokumentaciju.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave, 1649./1866., 13 kom.
2. Knjige (Cehovski zapisnici), 1644./1873., 6 knj.
3. Spisi, 1799./1909., 12 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanje povijesti gumbarskog obrta u Zagrebu.
JEZIK U GRADIVU: njemački, latinski, hrvatski, mađarski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Gradečki ceh gumbara
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1644. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Ceha (Caeha) nodulariorium, 1644. – 1873.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Prvi gumbarski obrtnik na području Gradeca bio je Andrija Milošević, građanin i gradski zastupnik, koji se prvi put spominje 1564. Do kraja 16. stoljeća zabilježena su imena još dvojice majstora. Iz zapisnika gumbarskog ceha, koji je započet 1644., saznajemo da su gumbari bili udruženi u krojački ceh. Izdvojili su se zbog neslaganja s krojačima i zaslugom osmorice majstora "z velikem trudom, pravdami i potroškom" osnovali samostalan ceh. Povlastice su dobili od "plemenitog varaša" 1644., a 1646. dobili su privilegijalnu potvrdu Ferdinanda III. u Požunu.
Slično kao ostali cehovi, i gumbarski ceh je raspolagao nekretninama. Od osnutka gumbarskog ceha do kraja 17. stoljeća na području Gradeca radilo je 20 majstora. Vrijeme reformi Marije Terezije, barem prema cehovskim zapisnicima, nije ostavilo osobitog traga u životu gumbarskog ceha. Otpis gradečkih gumbara Hrvatskom kraljevskom vijeću 1768. nije sačuvan. Prema bilješkama u zapisniku 1794. i 1795., ceh vodi bitku s Grcima i drugim "štacunarima" koji su prodavali robu "meštrije gumbarske". U 18. stoljeću na Gradecu je radilo 112 gumbarskih majstora. Zbog promjene načina odijevanja i konkurencije robe koja se uvozila u 19. stoljeću djelovala su samo 32 gumbarska majstora.
U vezi s novom organizacijom cehova na temelju Općega cehovskog reda iz 1813., gumbari putem gradske uprave poduzimaju sve administrativne mjere da bi pribavili nove privilegije, ali nisu uspjeli, vjerojatno zbog lošeg imovnog stanja. Radi smanjivanja izdataka, gradečki i kaptolski gumbari 1834. sklapaju ugovor o zajedničkim sprovodima. Najzad se 1853., u prisutnosti 19 majstora, sjedinjuju gradečki i kaptolski gumbarski ceh. Škrinja gradečkog ceha postaje zajednička, kao i škrinja djetića, dok se kaptolske škrinje moraju prodati.
Gumbarski ceh prestao je djelovati 1872.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-1115Kaptolski ceh gumbara
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-629Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 994.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 37-38.
Barle, Janko: Župa sv. Marka. Zagreb, 1896., 15.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 14:0