nedjelja, 26. listopad 2008 22:58
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1089
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1894.-1929.[1934.]
KOLIČINA GRADIVA: 80 knj., 18 kut. (5,5 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Najvažniji dio fonda čine dvije cjeline gradiva: Likvidacione knjige pravnih pristojbi – A (za koje su sačuvana i pripadajuća kazala) te takse (pristojbe) uz navedene likvidacione knjige.
Likvidacione knjige pravnih pristojbi – A su knjige u koje su evidentirane takse tj. pristojbe koje su plaćene na izvršene pravne poslove kao što su: ostavina, kupoprodaja, razdioba, zamjena, nagodba, dosmrtni prihod, darovanje, očitovanje, odluka, presuda, osuda, dražbeni kup, razvrgnuće zajednice, ženidb. pogodba (ugovor), plaćanje alimentacije, građevinska dozvola, poravnanje, ugovor o službi, utanačenje, zalog. zaduženje, najam, biljegovina i sl.
U Likvidacionim knjigama upisani su i navedeni pravni poslovi kao i stranke u njima.
Takse[1] (pristojbe) uz Likvidacione knjige A su spisi koji prate navedene Likvidacione knjige, kasnije „Registre A“. U njima se mogu naći i dokumenti o izvršenim pravnim poslovima. Tako se u taksama mogu naći kupoprodajni ugovori, iskazi ostavina s oporukom, nagodbe, razdiobni ugovori, ugovori o dosmrtnom prihodu, zamjenbeni ugovori, zadužnice, nagodbe u parnici, darovnice, građevinske dozvole i dr. Također se u taksama kao prilog mogu naći i sudske odluke, smrtovnice, punomoći za odvjetnike, posjedovnice, vlastovnice i teretovnice i dr.[2]
U fondu se nalaze i takse Kraljevskog poreznog ureda u Sisku koje se odnose na područje kotara Velike Gorice. Takse potječu iz razdoblja 1904. do 1929. godine. Područje upravnog kotara Velika Gorica došlo je pod nadležnost Porezne uprave kotara Zagreb 1929. godine.
U fondu se također nalaze i Knjige sudbenih i sirotinjskih pologa kraljevskih kotarskih sudova Dugo Selo, Samobor, Sv. Ivan Zelina i Zagreb II, zatim Glavne knjiga dohodarine i poreza na imovinu, Glavna knjige vojno – oprosne takse, Glavna knjiga poreza na ratne dobitke, Porezne glavne knjiga neposrednih platilaca te Porezna glavna knjiga na poslovni promet. Sačuvane su i Likvidacione knjige točarinskih pristojbi (za gostione, točione i sl.), Likvidacione knjige paušalne takse, Likvidacione knjige izravnog poreza te ostale knjige koje su služile za razne porezne evidencije (Svotnik neposrednih pristojba, Glavni dnevnik primitka, Očevidnik neposrednih platilaca, vjerovnici salda konti i dr.)
U gradivu se nalazi sačuvan i jedan manji broj redovnih spisa s brojem urudžbenog zapisnika pisarnice Kraljevskog poreznog ureda u Zagrebu (tzv. općih spisa). Ovi spisi odnose se na iskaze globa u dohodarskim prijestupima, pravila raznih društava (radi utvrđivanja takse), odobrenja za rad skupština raznih dioničarskih društava, iskaze propisa raznih poreza i dr.
U gradivu se nalaze i Zapisnici Poreznog odbora dohodarine za grad Zagreb (tecivarine i poreza na poslovni promet). Knjige zapisnika daju podatke o imenu i prezimenu nositelja posla, adresi, zanimanju te predloženom i ustanovljenom dohotku i porezu od strane Odbora (u čemu se mogu naći podaci o uspješnosti poslovanja).
[1] Takse kao porezni oblici najčešće se naplaćuju na sve pravne poslove, pismene svjedodžbe i uvjerenja, te na sve pismene predstvake koje se podnose organima vlasti. Takse se naplaćuju u vidu biljega, koji se poništavaju na samom predmetu. Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996) str. 141.
[2] U taksama se mogu naći i spisi iz prijašnjih i kasnijih godina. Npr. Taksa se vodi u 1928. godini, a radi se o ostavini osobe koja je umrla 1924. godine, od kada datira dio dokumentacije koja je priložena taksi, a kasnije su dodani i drugi spisi iz 1936. godine.
SERIJE U FONDU:
VALORIZACIJA FONDA:3
Iako je gradivo fonda dosta necjelovito sačuvano, na osnovu njega može se rekonstruirati nadležnost i način rada Poreznog ureda, te se može istraživati novija povijest prikupljanja poreza na području kotara Zagreb. Među spisima koje prate evidencijske knjige nalaze se mnogobrojni ugovori o raznim pravnim poslovima i ostavinski predmeti prethodno vođeni na sudovima. Osim toga, važne su i likvidacione knjige koje sadrže podatke o dioničkim društvima i osiguravajućim društvima kod Kotarskog poreznog ureda.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: KRALJEVSKI POREZNI URED U ZAGREBU
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 19. st. - 1928.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 19. st. – 1928.
Poreska uprava za srez Zagreb, 1929. – 1941.
Porezni ured za kotar Zagreb, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni uredi
Krajem 19. stoljeća na području Zagrebačke županije postojalo je šest kraljevskih poreznih ureda. Uz Kraljevski porezni ured u Zagrebu to su još bili uredi u Petrinji, Glini, Sisku, Jaski i Karlovcu. Kraljevski porezni uredi tada su bili podređeni neposredno Kraljevskom financijalnom ravnateljstvu u Zagrebu, a posredno Kraljevskom ugarskom ministarstvu financija.[1]
Porezni uredi obavljali su poreznu službu na područjima koja su imali u nadležnosti. Zadaća kraljevskih poreznih ureda bila je sudjelovati kod raspisivanja, propisivanja, pobiranja, evidentiranja, osiguravanja i utjerivanja izravnih i neizravnih poreza, te obavljati blagajničko rukovanje i zaračunavanje glede ovih vrsta poreza, kao i glede svih onih računskih grana i zaklada, čije je rukovanje povjereno poreznim uredima od strane financijskih oblasti.[2] Kraljevski porezni uredi služili su tako i kao pologovne blagajne te su vodili posao blagajničkog rukovođenja „sudbenih i sirotinjskih pologa“.[3]
Kraljevski porezni uredi posluju u prvom redu kao državne blagajne svih izvora državne uprave za priznavanje i izdavanje, okružna su skladišta biljega, rukuju financijalnim polozima i erarskim globama. U njihovoj su nadležnosti knjiženja i očevidnosti neposrednih poreza po općinama, preuzimanje državnih daća neposredno (od veleposjednika) i posredno (od općina), rukovanje, preuzimanje i pohranjivanje novca, vrijednosti i materijala (depozit jamčevina).[4]
Teritorijalna nadležnost Kraljevskog poreznog ureda u Zagrebu 19. st. – 1929.
Krajem 19. stoljeća Kraljevski porezni ured Zagreb[5] bio je nadležan za područje sljedećih upravnih kotara: [6]
Dugo Selo (oko godine 1889. samo za dio ovog kotara, za druga dva dijela bili su nadležni uredi u Čazmi i Sisku), Samobor, Stubica, Sv. Ivan Zelina, Zagreb (kotar) i Zagreb (grad).
Za područja kotara Dugo Selo (cijelog), Samobor, Stubica, Sveti Ivan Zelina, Zagreb (kotar) i Zagreb (grad) Kraljevski porezni ured u Zagrebu bio je nadležan sve do 1929. godine.
Osnivanje poreznih uprava 1929. godine
Godine 1929. ukidaju se svi „kraljevski porezni uredi“, a osnivaju se „poreske uprave“.[7]
Nadležnost poreznih uprava bila je određena Uredbom od 9. listopada 1928. o organizaciji financijalne struke i službe.[8] Nova organizacija provedena je Zakonom o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji od 7. prosinca 1929.[9]
Porezne uprave (poreske uprave) obavljale su poreznu, taksenu i računovodstvenu službu. One su obavljale poslove oko razreza poreza i trošarinskih taksa, oko prikupljanja državnih prihoda, isplata po državnom budžetu, a po nalozima financijske direkcije, oko slanja viškova financijskoj direkciji te rješavale u prvom stupnju o predmetima neposrednih poreza, ukoliko to nisu rješavali viši organi.[10]
Za zagrebačko područje tako od 1.1.1929. postoje dvije porezne uprave:
Prema podacima iz gradiva, Kraljevski porezni ured Zagreb djelovao je još i 1929. godine.
Porezna uprava za kotar Zagreb bila je nadležna za područje sljedećih kotara Dugo Selo, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Zagreb. U razdoblju 1929.-1932. u nadležnost Porezne uprave za kotar Zagreb ušli su i kotarevi Pisarovina i Donja Stubica.
Do promjena u teritorijalnoj nadležnosti dolazi 1932. godine, kada su osnovane posebne porezne uprave u Samoboru, Sv. Ivanu Zelini i Velikoj Gorici pa ti kotarevi (kao i kotar Pisarovina koji je potpao pod poreznu upravu u Velikoj Gorici) izlaze iz nadležnostu Porezne uprave za kotar Zagreb, u kojoj od 1.1. 1933. godine ostaju samo kotarevi Donja Stubica, Dugo Selo i Zagreb.[11] Navedene nove porezne uprave započele su svoje djelovanje od 1.1. 1933.
Godine 1937. područje Porezne uprave za kotar Zagreb obuhvaća područje kotara Donja Stubica, Dugo Selo i Zagreb.[12]
Od godine 1938. za kotareve Donja Stubica i Dugo Selo osnovane su posebne porezne uprave, tako da Porezna uprava za kota Zagreb od 1938. obuhvaća samo kotar Zagreb.
Godine 1941. dolazi do preimenovanja poreznih uprava u porezne urede tako da se Porezna uprava za kotar Zagreb od sada zove „Porezni ured za kotar Zagreb“ kako će se zvati sve do kraja Drugog svjetskog rata.
Naredbom Ministarstva Državne riznice od 3. studenog 1943., br. 16115-1943. ukida se Porezni ured u Velikoj Gorici, a sve njegove poslove preuzima Porezni ured kotara Zagreb, koji nakon toga obuhvaća područje kotara Zagreb i Velika Gorica, kako ostaje sve do kraja Drugog svjetskog rata.
Nakon stvaranja Banovine Hrvatske, 1939. godine, došlo je do prenošenja nadležnosti organa državne vlasti na organe banske vlasti, jer je u području prikupljnja financija Banovina Hrvatska stekla određenu financijsku samostalnost.
Tako je došlo do promjena među organima nadređenima poreznim upravama:
U Zagrebu je 1940. osnovan Državni financijski inspektorat. On je bio drugostupanjska financijska vlast za područje Banovine Hrvatske, a neposredno je bio podređen Ministarstvu financija. Svi poslovi u predmetu državnih taksi i državne trošarine, koji su do 31. ožujka 1940. bili u nadležnosti financijskih direkcija, prešli su njegovu nadležnost. Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Nadležnost i poslovanje referenata za državne prihode pri poreznim upravama, kao i referenata pri reklamacijskim odborima, bili su određeni Uredbom o odnosima i suradnji državnih i banskih službenika u poreznim upravama na području Banovine Hrvatske.[13]
Za vrijeme NDH došlo je do promjena u financijskom resoru, kod organa koj su bili nadređeni poreznim upravama: Uz ostala ministarstva u vladi NDH, osnovana je i Državna riznica. Unutar Državne riznice osnovana su i državna ravnateljstva, odnosno riznička upraviteljstva (financijalna ravnateljstva), unutar kojih djeluju i porezni uredi. Kako nije donesena nikakva nova odredba kojom bi se uredilo upravljanje, ustrojstvo i djelokrug poslovanja rizničkih upraviteljstava, ostali su na snazi propisi koji su vrijedili u vrijeme Banovine Hrvatske. Donošenjem zakonske odredbe o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942. Državna riznica postaje Ministarstvo državne riznice.[14]
Niži organi unutrašnje uprave, među kojima i porezne uprave, poslovali su za vrijeme NDH po propisima iz vremena Kraljevine Jugoslavije.
Nakon Drugog svjetskog rata stupanjem na snagu zakona o neposrednim porezima (1. siječnja 1946.), prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba u Hrvatskoj.[15]
[1] Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, knjiga druga, str. 571, Zagreb 1900. Porezni uredi djelovali su prema zakonskom članku IV iz 1893. i „Naputku za porezne urede“.
[2] Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 10, U predmetu obnarodovanja sbirke naputaka i propisnih naredaba, odnosećih se na službu kr. poreznih ureda., str. 195.
[3] Više o blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinjskih pologa u kraljevskim poreznim uredima vidi u: Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 1, Novčani sustav, blagajnički poslovi, računovodstvo i vjeresijski poslovi. O blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinskih pologa. str. 3 - 7.
[4] Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996) str. 143.
[5] U gradivu se za ovaj porezni ured može naći i naziv: „Kr. ug. hrv. slav. dalm. porezni ured Zagreb“ ( vidi žig oko godine 1915.).
[6] Političko i sudbeno razdieljenje i imenik prebivališta Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1889., str. 88.-90.
[7] Rješenjem ministra financija od 13. prosinca 1928. o osnivanju poreznih uprava. Narodne novine br. 293, 27. prosinac 1928. Uz druge porezne uprave, godine 1929. u Jastrebarskom je osnovana porezna uprava za kotareve jastrebarski i pisarovinski, u Sisku za kotar sisački, u Zlataru za kotare zlatarski i donjostubički.
[8] Uredba je objavljena u Službenim novinama br. 244, 20. listopada 1928., str. 1144. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi kod Dubravka Čengić, nav. djelo str. 144-145.
[9] Financijalni vjesnik, Pos. izd., br. 1 od 28. veljače 1930. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi kod Dubravka Čengić, nav. djelo str. 145-146.
[10] Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.- 1945.), Zagreb, 1969. str. 381.
[11]Odlukom Ministarstva financija br. 86824/III od 7. studenog 1932. politički kotarevi Samobor, Sveti Ivan Zelina, Pisarovina i Velika Gorica odvajaju se u porezno-administrativnom pogledu od Poreske uprave Zagreb- srezovi i osnivaju samostalne porezne uprave i to: za kotar Samobor Poresku upravu sa sjedištem u Samoboru, za kotar Sv. Ivan Zelina Poresku upravu sa sjedištem u Sv. Ivanu Zelini, a za kotareve Pisarovinu i Veliku Goricu posebnu Poresku upravu sa sjedištem u Velikoj Gorici.
Pod Poreskom upravom Zagreb – srezovi ostaju kotarevi Zagreb, Donja Stubica i Dugo Selo. Sve ove Porezne uprave započele su radom 1. siječnja 1933. Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996) str. 146.
[12] Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine, Zagreb 1937. (Poreska uprava Zagreb – okolica.)
[13] Čengić, Dubravka: nav. djelo, str. 148 – 149.
[14] Ibidem, str. 149 - 151.
[15] Ibidem, str. 151.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-18 Porezna uprava kotara Zagreb
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-84 Financijalno ravnateljstvo u Zagrebu
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 938.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine. Arhivski vjesnik. 39. Zagreb,1996., 139-156.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj. Zagreb, 1969.
Žigrović - Pretočki, Ivan pl.: Upravno pravo kraljevina Hrvatske i Slavonije s obzirom na ustav. Bjelovar, 1911.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1899.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Financijalni vjesnik za Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1889. - 1942.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.
Političko i sudbeno razdjeljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1913.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij mjesta. Zagreb, 1889.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 30. listopad 2023 9:22