utorak, 28. listopad 2008 14:9
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1063VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1925. - 1941.
KOLIČINA GRADIVA: 14 knj., 9 kut. (1,6 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži osam registraturnih pomagala, šest knjiga mjeničnih prosvjeda te devet kutija spisa koji nisu cjelovito sačuvani (potvrđivanje činjenica i izjava, ovjere prijepisa isprava, izvodi iz poslovnih i trgovačkih knjiga, potpisi, prijevodi i drugo).
SERIJE U FONDU:
1. Opći poslovni registar, 1925. – 1941., 5 knj., 8 kut.
2. Registar o ovjerenjima i posvjedočenjima , 1934. – 1941., 3 knj., 1 kut.
3. Mjenični prosvjedi, 1925. – 1940., 6 knj.
VALORIZACIJA FONDA:4
Gradivo fonda može poslužiti za utvrđivanje ili potvrđivanje određenih pravno-imovinskih poslova, te kao ilustracija ustroja i poslovanja bilježničke službe u Zagrebu.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Javni bilježnik Stjepan Belaj
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1925. – 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Javni bilježnik dr. Stjepan Belaj djelovao je na osnovu Bilježničkog reda od 21. svibnja 1855. koji je u Kraljevinama Hrvatskoj, Slavoniji i Ugarskoj uveden carskim patentom od 7. veljače 1858., stupio na snagu 1859., a proširio se na cijelo područje Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1886., odnosno Zakona o javnim bilježnicima u Kraljevini SHS/Jugoslaviji od 11. rujna 1930. uz Pravilnik o izvršenju Zakona o javnim bilježnicima iz studenoga 1930. Nakon zakonom utvrđene procedure oko imenovanja javnog bilježnika u okviru Sudbenog stola, a imenovao ih je ministar pravosuđa na temelju natječaja koji je raspisivala Bilježnička komora (poslije ban) na mjesto u gradu Zagrebu, za područje kotarskog suda I.i II. u Zagrebu, bilježniku je određen djelokrug, pečat i pravo potpisa koje je uz propisanu prisegu ozakonio Banski stol. Primjerak odobrenog pečata poslan je Kraljevskom sudbenom stolu, kotarskim sudovima, a jedan je primjerak bio pohranjen pri Banskom stolu u Zagrebu. Dozvolu rada dobio je od Bilježničke komore u Zagrebu koja je neposredno upravljala bilježništvom. Djelokrug mu je odredilo Ministarstvo pravosuđa, s naznakom za koje područje je nadležan, a na prostoru čiju je teritorijalnu nadležnost pokrivao sud prve molbe. Nadležnost nad bilježnicima imali su kotarski sud, Sudbeni stol u Zagrebu, Banski stol, Stol sedmorice, ministar pravosuđa, a to se pravo protezalo i na Komoru čiji je odbor nadzirao rad i ponašanje javnih bilježnika, obavljao preglede i za to je bio odgovoran predsjedniku Banskog stola, a za svaku nepravilnost slao je izvješće Ministru pravosuđa. Kako je bilježnike postavljala državna vlast i dodijelila im time javno povjerenje, svaki bilježnički spis imao je snagu javne isprave. Bio je ovlašten izdavati ovjeru potpisa, potvrđivanje prijepisa, istinitost potpisa (legalizacija), izdavanje potvrda da je netko živ, očitovanje posljednje volje, pohranjivati kod sebe isprave, bilo one koje je sam sačinio, bilo one koje su mu povjerene na čuvanje ili one koje mu je uputila Bilježnička komora. Obavljao je poslove i kao sudski povjerenik u ostavinskim i skrbničkim predmetima na osnovu Naredbe Ministarstva pravosuđa od 1860., odnosno Zakona o javnim bilježnicima i Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. prema kojem im je povjereno provođenje ostavinske rasprave. Sud mu je dostavljao smrtovnice te je je obavljao sve poslove oko ostavinskog postupka, a nadzor nad njegovim radom imao je sud koji mu je povjerio ostavinu. Uz ostavinski postupak, mogao mu je sud povjeriti obavljanje sudbene procjene u parničnim i vanparničnim stvarima, te sudbene prodaje pokretnih stvari u parnicama i izvan parnica, te nekretnina izvan parnica, pečaćenje i inventarizaciju stečajne mase.
Bilježnička služba prestajala je smrću javnog bilježnika ili njegovim svrgnućem, a o tome je odlučivao Banski stol, odnosno Stol sedmorice, s tim da su bili obavješteni ministar pravosuđa, Bilježnička komora i sud prvog stupnja na području čije je teritorijalne nadležnosti bilježnik djelovao.
Zakonskom odredbom o ukidanju javnog bilježništva od 18. travnja 1941. svi su javni bilježnici trebali predati sve javnobilježničke spise, registre i pečate nadležnom kotarskom sudu, a ujedno je proglašena odredba o likvidaciji imovine javnobilježničke komore u Zagrebu. Mogli su prema Zakonskoj odredbi o upisivanju bivših javnih bilježnika u Imenik odvjetnika, bez ispita ili vježbe, započeti odvjetničku praksu.
Javni Bilježnik dr. Stjepan Belaj započeo je s radom 1925. na osnovu dozvole koju mu je izdao Kraljevski sudbeni stol kao Bilježnička komora, a završio je s radom 1941. nakon ukinuća bilježništva, s tim da je do kraja djelovanja pokrivao Drugi okoliš kao sudski povjerenik, od petnaest koliko ih je bilo 1941. u sjedištu kotarskih sudova I. i II. u Zagrebu.
Tijekom djelovanja u Zagrebu bilježnički ured bio je u Petrinjskoj 6, Ilici 7, 9 i Preobraženskoj 2.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-940 Sudbeni stol u Zagrebu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–81 Zemaljska vlada. Odjel za pravosuđe
HR-HDA–395 Banski stol
HR-HDA–394 Stol sedmorice
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Jelavić, Zoran: Pregled sačuvane građe javnih bilježnika na području Republike Hrvatske. Javni bilježnik. Zagreb, 2008. (28) 58.
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 950.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Jelavić, Zoran: Pregled sačuvane građe javnih bilježnika na području Republike Hrvatske. Javni bilježnik. Zagreb, 2008. (28) 57-62.
Gulin, Ante: Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika. Zagreb, 1998.
Bezmalinović, Bonina: Notarijat u Dandolovoj Dalmaciji. Split, 1990.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985.
Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1916.
Mažuranić, Vladimir: Prinosi za hrvatski pravno - povijesni rječnik. Zagreb, 1908. - 1922.
Šufflay, Milan: Dalmatinska privatna listina. Beč, 1904.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji.1. Zagreb, 1899.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Zakonska odredba o upisivanju bivših javnih bilježnika u imenik odvjetnika od 16. srpnja 1941. (NN 373/1941)
Zakonska odredba o likvidaciji imovine Javnobilježničke komore u Zagrebu od 5. srpnja 1941. (NN 335/1941)
Zakonska odredba o pravnoj valjanosti ugovora i pravnih dijela za koje je bio propisan javnobilježnički akt od 17. lipnja 1941. (NN 251/1941)
Zakonska odredba o ukidanju javnih bilježnika od 18. travnja 1941. (NN 21/1941)
Uredba Banovine Hrvatske od 20. rujna 1940. Zbirka zakona i uredaba. 1. – 12. Zagreb,1940. (534)
Zakon o javnim bilježnicima. Zbirka zakona i uredaba. 7. – 12. Zagreb, 1930. (45)
Naredba bana Hrvatske i Slavonije od 14. lipnja 1921. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju. 1. - 3. Zagreb, 1921. (49)
Naredba Narodnog vijeća kao nosioca vrhovne vlasti za Hrvatsku i Slavoniju od 9. studenoga 1918. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju. 1. – 17. Zagreb, 1918. (110)
Naredba povjerenika za pravosuđe od 10. prosinca 1918. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju. 1. - 17. Zagreb, 1918. (108)
Naredba predsjedništva Narodnog vijeća Države SHS od 31. listopada 1918. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju. 1. – 17. Zagreb, 1918. (103)
Naredba Kraljevske hrvatsko – slavonsko – dalmatinske zemaljske vlade za pravosuđe od 13. siječnja 1895. Uredovna Zbirka naredaba pravosudne struke. 4. Zagreb, 1895. (543)
Naredba kraljevske hrvatsko – slavonsko – dalmatinske vlade, odjela za pravosuđe od 23. prosinca 1887., broj 3794. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. I. – XVIII. Zagreb, 1888. (1 – 79)
Naredba kraljevske hrvatsko – slavonsko – dalmatinske vlade, odjela za pravosuđe od 14. veljače 1884. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. 24. Zagreb, 1884. (207)
Hrvatsko – Ugarska nagodba. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. V. Zagreb, 1868.
Naredba Ministarstva pravosuđa od 7. svibnja 1860. glede upotrebljavanja bilježnika kao sudbenih povjerenika. Zbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. 32. Zagreb, 1860. (120)
Naredba Ministarstva pravosuđa od 25. lipnja 1859. Zemaljsko – vladin list za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju od 1859. 1. 14. Zagreb, 1859. (90)
Zakon o bilježništvu – Bilježnički red od 21. svibnja 1855. Zemaljsko – vladin list za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. V. Zagreb, 1858. (32)
Cesarski patent od 7. veljače 1858. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. 23. Zagreb, 1858. (165)
Naredba od 11. listopada 1854. Državno – zakonski list. Zagreb, 1854. (366)
(M.G.)
Ažurirano petak, 28. veljača 2020 13:25