ponedjeljak, 27. listopad 2008 16:20
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1049
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1963. - 1990.
KOLIČINA GRADIVA: 2 knj., 166 kut., 70 svež. (27,42 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži zapisnike sjednica Skupštine općine, općinskih vijeća i općinskih organa uprave.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici sjednica, 1963. – 1990., 171 kut., 72 svež.
2. Odjel za opće poslove, 1964. – 1990.,6 knj.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo može poslužiti za pregled i proučavanje ustroja, razvoja i aktivnosti općine Velika Gorica.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Skupština općine Velika Gorica
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Velika Gorica
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1963. – 1990.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Općinska skupština Velika Gorica, 1963. - 1974.
Skupština općine Velika Gorica, 1974. – 1990.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj 1962. izvršena je nova teritorijalna podjela Hrvatske. Općina Velika Gorica ušla je u sastav grada Zagreba koji je kao glavni grad Hrvatske bio na razini kotara. Novim Ustavom SR Hrvatske 1963. uvodi se socijalističko samoupravljanje kao novi društveno–ekonomski i politički sustav. Tako NR Hrvatska postaje Socijalistička Republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. U skladu s tim promjenama, Narodni odbor općine Velika Gorica mijenja naziv u Skupština općine Velika Gorica.
Teritorijalna nadležnost općine Velika Gorica temeljila se na Zakonu o područjima općina i kotara u NRH 1962. a obuhvaćala je sljedeća naselja: Auguštinovec, Bapče, Barbarići Kravarski, Bukevje, Bukovčak, Cerje Pokupsko, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Čakanec, Čret Posavski, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Donji Hruševac, Drenje Šćitarjevsko, Drnek, Dubranec, Gladovec Pokupski, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gornji Hruševec, Gradići, Grdovčak, Guci, Gustelnica, Hotnja, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilići, Kozjača, Kravarsko, Kravarski Gladovec, Kuče, Kurilovec, Lazina Čička, Lazi Turopoljski, Lekneno, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukavec, Lukinić Brdo, Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševac Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Brdo, Novo Čiče, Novo Selo Lekneničko Obed, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Opatija, Orle, Petina, Petrovec, Petrovina Turopoljska, Pleso, Podvornica, Pokupsko, Poljana Čička, Prvonožina, Rakarje, Rakitovec, Ribnica, Roženica, Ruča, Sasi, Selnica Ščitarjevska, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strezoj, Strmec Bukevski, Stružec Posavski, Suša, Šćitarjevo, Šestak Brdo Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Veleševec, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vrbovo Posavsko, Vukomerić, Vukovina, Zablatje Posavsko, Zgurić Brdo i Žitkovina.
Općina Velika Gorica nalazila se u sastavu grada Zagreba do 1967. Nakon donošenja Zakona o spajanju općina u Zagrebu 1967., općina Velika Gorica nije ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb nego je djelovala kao samostalna društveno–politička jedinica do 1974.
Nakon novog Ustava 1974. promijenila se unutarnja struktura Skupštine, koju od tada sačinjavaju Društveno-političko vijeće, Vijeće udruženog rada i Vijeće mjesnih zajednica. Za provedbu općinskih zaljučaka i drugih akata osnovano je Izvršno vijeće koje je nadziralo rad svih ostalih općinskih organa. Radi usklađivanja zajedničkih interesa i ciljeva općine su se, sukladno ustavnim promjenama, udruživale u zajednice općina.
Općina Velika Gorica udružila se u Gradsku zajednicu općina Zagreb koju su činile općine Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Pešćenica, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje i Zaprešić. Iste godine, Društvenim dogovorom o utvrđivanju područja općina zagrebačkog područja, Gradska zajednica općina udružila se sa Zajednicom općina zagrebačke okoline koju su činile općine Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica u jednu jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb. Udružene općine djelovale su kao samostalne društveno-političke jedinice.
Godine 1987. ukinuta je Zajednica općina Zagreb i ponovo je uspostavljena Gradska zajednica općina Zagreb kojoj je pripadala i općina Zaprešić. Status općine Velika Gorica nije se više mijenjao sve do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske 1990.
Skupština općine Velika Gorica bila je pod nadležnošću Skupštine grada Zagreba. Ukinuta je na temelju Ukaza o proglašenju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i o prestanku Gradske zajednice Zagreb 1990., te je ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-948 Skupština grada Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 943.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Ukaz o proglašenju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990)
Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/1987)
Ustav SRH (NN 8/1974)
Statut općine Velika Gorica (SGGZ 10/1964)
Ustav SRH (NN 15/1963)
Zakon o područjima općina i kotara u NRH (NN 39/1962)
Naredba o planu jedinstvenih arhivskih znakova za sve organe uprave u NR Hrvatskoj (NN 7/1958)
(I.P.B.)
Ažurirano petak, 7. veljača 2020 10:9