Prijava

HR-DAZG-1 Poglavarstvo Slobodnog kraljevskog grada Zagreba

nedjelja, 26. listopad 2008 2:0

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1258./1850. [1851./1864.]

KOLIČINA GRADIVA: 451 knj., 975 kut., 719 kom. (140,50 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

Fond sadrži dokumentaciju nastalu radom magistrata slobodnog kraljevskog grada Zagrebačkog Gradeca. Osim raznih vrsta isprava (privilegiji, darovnice, mandati, intimati, epistolae, acta), u gradivu se nalaze popisnici (elenki), kazala, čistopisi i koncepti raznih zapisnika (zapisnici novoprimljenih zagrebačkih građana, zapisnici izjavnica, zapisnici prosvjeda i prigovora), oporuke, uknjižbe i isknjižbe zadužnica, knjige o gradskim prihodima i rashodima, razne pomoćne uredske knjige te spisi i ostala dokumentacija nastala radom gradske uprave.

SERIJE U FONDU:

1. Isprave, 1258./1864., 719 kom.

2. Upravna djelatnost Poglavarstva, 1435./1864., 280 knj., 813 kut.

3. Sudbena djelatnost Poglavarstva, 1528./1850., 66 knj., 154 kut.

4. Gospodarstvena djelatnost Poglavarstva, 1368. - 1850., 94 knj., 2 kut.

5. Ostalo, 1614./1853., 11 knj., 6 kut.

VALORIZACIJA FONDA:1

Gradivo ovog fonda je od vrlo velike vrijednosti za povijesna istraživanja jer svjedoči o povijesnom razvoju i promjenama upravne i ekonomske organizacije slobodnog kraljevskog grada od srednjeg vijeka do sredine 19. stoljeća, tim više što, za razliku od drugih gradskih naselja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagrebački Gradec jedini uspijeva zadržati svoj privilegirani i autonomni položaj kroz cijelo razdoblje svoga postojanja.

Većina isprava sačuvana je u izvornom obliku, a 97 isprava sastavljeno je na pergameni i proviđeno visećim pečatom. Treba naglasiti diplomatičku vrijednost vladarskih isprava (na primjer, darovnica kralja Bele IV. iz 1258., potvrdnice Zlatne bule iz 1270., 1324., 1359., potvrdnica prava na Markov sajam 1464., povelja iz 1569. o održavanju Cvjetnog sajma i druge). Među ostalim ispravama posebno treba istaknuti gradske statutarne odredbe iz razdoblja od 1242. do 1429., organizacijski statut iz 1609., njegovu reformiranu verziju iz 1618. i svečanu potvrdnicu koju je Gradecu dodijelio kralj Karlo VI. 1712. Osim isprava, u fondu se ističu i zapisnici sjednica Poglavarstva koji daju brojne podatke o načinu poslovanja gradske uprave. Veliku vrijednost imaju i zapisnici izjavnica (fassiones), popisi kuća i stanovnika, inventari, odredbe o limitacijama, te spisi o osnivanju Narodne straže 1848. Sačuvan je i spis o prvom letu balonom u Zagrebu, spis o saslušanju žena optuženih da su vještice, nekoliko nacrta kuća, crkava i kapela te nacrt gradskog zdenca. Fond može poslužiti kao izvor za brojna istraživanja ne samo iz područja političke i pravne, nego i socijalne i gospodarske povijesti grada Zagreba.

JEZIK U GRADIVU: latinski, njemački, hrvatski, mađarski, talijanski

PISMO U GRADIVU: latinica (karolina, gotica, humanistika)

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI

NAZIV STVARATELJA FONDA: Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Zagreba

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagrebački Gradec, Zagreb

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1242.-1850.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:

Communitas civium Civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis, 1242. - 1847.

Iudex, senatores ac tota communitas Civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis, 1609. - 1847.

Magistratus Liberae Regiaeque Civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis, 1610. - 1850.

Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, 1850.

HISTORIJAT STVARATELJA fonda:

U rimsko doba područje današnjeg Zagreba bilo je u sastavu stare Andautonije s centrom u današnjem Šćitarjevu. Čini se da je najstarije srednjovjekovno naselje bila Laška (Vlaška) Ves, odnosno Vlaška ulica (vicus Latinorum). Prvotno naselje koje je nosilo ime Zagreb protezalo se uz lijevu obalu potoka Medveščaka. Ono ulazi u povijest 1094., kad je kralj Ladislav u njemu osnovao biskupiju. Uz biskupsko sjedište razvija se sjeverno od katedrale kanoničko naselje (Kanonička Ves, Kaptol). Tu je vjerojatno bio i županijski castrum i sjedište bana. Biskupskom Zagrebu pripadala je Vlaška ulica, a od 1247. i dio zemljišta na Gradecu, gdje je Kaptol podigao svoju kulu (Popov toranj). Pored naselja Zagreb razvija se na susjednom brdu (današnji Gornji grad) utvrđeno naselje Gradec (Grec, Grech). Oba naselja doživjela su 1242. provalu i haranje Tatara. Neposredno nakon povlačenja Tatara 1242. hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodijelio je Gradecu tzv. Zlatnu bulu, osnivački privilegij slobodnog kraljevskog grada kojim se stanovnici Gradeca izuzimaju od županske vlasti, dobivaju punu autonomiju i vlastito sudstvo, stječu posjede u okolici grada, pravo na održavanje tjednih sajmova (prošireno 1256.), a kralju se obvezuju na vojnu dužnost i utvrđivanje Gradeca. Podno Gradeca nastaje njegovo podgrađe — Njemačka (Šoštarska) Ves i Nova Varoška Ves (današnja Ilica). Od 1334. na kanoničkim se posjedima sjeverno od Kaptola razvija Nova Ves. Između biskupskog Zagreba i slobodnoga kraljevskog grada Gradeca vodile su se već od 13. stoljeća borbe zbog posjeda i mlinova, a ponekad i iz političkih razloga. Iako su i u idućim stoljećima Kaptol i Gradec dvije posebne općine, ipak se od 16. stoljeća počinje postepeno upotrebljavati naziv Zagreb za obje općine. Otada se Zagreb smatra političkim centrom i glavnim gradom Hrvatske i Slavonije (u Hrvatskom saboru to je posebno naglašeno 1557.). Od 1621. je Zagreb i sjedište bana. Na poziv Hrvatskog sabora došli su u Zagreb 1606. isusovci i već 1607. otvorili gimnaziju, 1664. prenijeli su iz Ljubljane u svoj zagrebački kolegij tiskaru, a 1669. otvorili akademiju, na kojoj se predavala filozofija, teologija i pravo. Tijekom 17. i 18. stoljeća Zagreb je teško stradao od velikih požara (1645., 1674., i 1731.) i kuge (1647., 1682.). Godine 1776. prebačeno je iz Varaždina u Zagreb sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća, a za Josipa II. grad postaje sjedište Varaždinskog i Karlovačkog generalata. Potkraj 18. stoljeća na trošak gradske i kaptolske općine započela je gradnja velike ("zakladne") bolnice, koja je dovršena 1804. U 19. stoljeću počinje brži ekonomski, politički i kulturni razvoj Zagreba.

Prvi točniji popis stanovništva potječe iz 1819. Na čitavu teritoriju grada bilo je tada 9136 stanovnika. Zagrebu su u to vrijeme pripadala predgrađa: Črnomerec, Horvati, Trnje, Fraterščica, Mlinovi, Čukovići, Vrhovec, Brodari, Pantovčak, Ljubljanica, Jelenovac i Prekrižje.

U revolucionarnoj 1848. Zagreb je poprište burnih političkih zbivanja. Gradsko poglavarstvo je 17. ožujka 1848. ustrojilo građansku gardu nazvanu Narodna straža, kojoj je bio nadređen Odbor sigurnosti. Na zasjedanju Narodne skupštine 25. ožujka 1848. usvojena su "Narodna zahtijevanja", u kojima je iznesen program hrvatskog narodnog pokreta. Patentom cara Franje Josipa I. od 1850. udružuju se sva gradska područja (Kraljevska slobodna varoš na brdu Gradecu, Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i pripadajuća im sela) u jedinstvenu gradsku općinu, kojom upravlja gradsko zastupništvo na čelu s načelnikom. Za prvog načelnika izabran je Josip Kamauf.

Ustrojstvo gradske uprave u Zagrebačkom Gradecu bilo je u osnovi definirano odredbama Zlatne bule: na čelu gradske uprave nalazio se gradski starješina ili vesnik (maior villae, villicus), kasnije prozvan gradskim sucem (iudex Civitatis).

Gradsko poglavarstvo sačinjavali su sudac i prisežnici (iurati, iurati cives) koji su s njime obavljali sudačke i upravne poslove. U početnom razdoblju prisežnici su bili samoupravno tijelo koje je djelovalo kao drugostupanjski organ u sudskim stvarima, to jest, u svojoj sudskoj funkciji bili su nadređeni sucu.

Članovi gradske uprave birali su se svake godine. To je bio postupak "obnove" ili "restauracije" magistrata. Izabranoga suca morao je potvrditi kralj. Svi članovi gradske uprave mogli su biti ponovo izabrani.

Sredinom 14. stoljeća izvršena je reforma ustrojstva gradske uprave: uz suca i prisežnike, u upravljanje gradom uvode se vijećnici (consiliarii). Broj vijećnika mijenjao se svake godine. U razdoblju od 1377. do 1436. članovi gradske uprave birali su se prema "načelu narodnosti" - ako je jedne godine bio sucem Slaven (Hrvat), iduće godine morao je biti izabran Ugrin, treće Nijemac, četvrte Talijan itd. Jednako tako su od svake narodnosti birali po dva prisežnika i po pet zastupnika.

Novom reformom gradske uprave iz 1437. broj prisežnika ustalio se na osam, broj vijećnika na dvadeset četiri, a "načelo narodnosti" prestalo se primjenjivati. Takvo ustrojstvo gradske uprave održalo se do početka 17. stoljeća.

Tada su se u Zagrebačkom Gradecu nalazili ovi gradski činovnici: kapetan, kaštelan, dvojica tridesetničara, dvojica poreznika, tržni nadzornik, povjerenstvo za procjenu živežnih namirnica, nadglednik mesa, povjerenstvo za procjenu šteta, lugar gradskih šuma, četvorica nadglednika dimnjaka, vratari gradskih vrata, gradski stražar, zvonari i pjevači župne crkve svetog Marka, nadzornik gradskih bedema, gradski sluga, prozivač satova, bilježnik, gradski učitelj, gradski odvjetnik i dekan. Gradski sudac nije bio samo starješina gradske sudbenosti, nego se izravno brinuo za red i sigurnost na području grada. S vremenom, njegova je služba postala potpuno samostalnom.

Na sjednici Tavernikalnog suda u Gradecu 1606. s tavernikom je bilo dogovoreno da se promijeni ustrojstvo gradske uprave tako što će se, umjesto osam prisežnika koji se biraju svake godine, postaviti dvanaest doživotnih senatora, a sudac može biti samo jedan od njih. Zbog nemira u gradu izazvanih novim načinom izbora magistrata, kralj je 1608. imenovao povjerenstvo koje je Zagrebačkom Gradecu 1609. dodijelilo novi, organizacijski statut. Prema tom statutu, vrh gradske uprave čini dvanaest doživotnih senatora izabranih među građanima. Među senatorima se svake godine bira gradski sudac. Osim toga, svake se godine među građanima biraju dvadeset četiri prisežnika koji, na čelu s gradskim kapetanom, obnašaju razne dužnosti i djeluju kao izvršni organ gradskog senata.

Novi sukobi u gradu tijekom 1618. potakli su kralja da imenuje novo povjerenstvo koje je preispitalo statut iz 1609. i reformiralo ga 1618. Prema tim reformama bira se dvanaest doživotnih senatora i dvadeset dva doživotna prisjednika, čime je reduciran broj članova gradske uprave, nadležnosti gradskog suca i izborno pravo građana. Prisjednici se nazivaju općinom (communitas) i njezini su predstavnici. Jedino senatori i prisjednici imaju pravo svake godine među senatorima izabrati gradskog suca. Građanima je ostavljena samo mogućnost da u slučaju potrebe biraju nekog na ispražnjeno mjesto općinskog zastupnika.

Tijekom 17. i 18. stoljeća zabilježeni su brojni primjeri izigravanja statutarnih odredbi iz 1609. i 1618., najčešće u pitanju iskorištavanju rada gradskih kmetova i pri polaganju izvještaja o gradskim računima i prihodima. Često su bili neredi u gradu, a za općinske zastupnike ponekad su postavljali ljude koji nisu imali civitet. Godine 1690. povećali su broj općinskih zastupnika na dvadeset četiri.

Nakon nereda 1732. kralj je u Zagrebački Gradec uputio svog povjerenika Pavla Jaszyja. Nakon što je osobno istražio situaciju u gradu, Jaszy je magistratu dostavio novi statut koji je regulirao kancelarijsko poslovanje gradskog magistrata, postupak pri sazivu i održavanju sjednica magistrata, gradskog zastupstva i cehova, propisivao mjere protupožarne zaštite i sadržavao Jaszyjeve prijedloge za unapređenje gradske ekonomike.

Marija Terezija je 1755. donijela Generalni statut slobodnih gradova, naredbu kojom je općenito i jednolično uredila postupak obnove magistrata i funkcije najvažnijih gradskih organa za sve slobodne kraljevske gradove na području Hrvatske. Godine 1757. podredila je sve slobodne kraljevske gradove, pa tako i slobodni kraljevski grad Zagreb, ravnateljstvu Kraljevske ugarske dvorske komore. Kraljica je određivala vrijeme održavanja izbora magistrata i na izbornu skupštinu slala svog povjerenika.

U razdoblju od 1767. do 1779. Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju nadziralo je kazneni postupak i odobravalo statute slobodnih kraljevskih gradova.

Osim što je uveo njemački jezik u javne poslove u gradu (1786.-1790.), naložio popis stanovnika i numeraciju kuća na Gradecu, Josip II. ograničio je broj senatora na sedam. Od 1821., zbog povećanja opsega poslova, broj senatora povećao se na devet.

Carskim patentom Franje Josipa I. od 7. rujna 1850. uveden je Privremeni općinski red za grad Zagreb, te je time prestalo administrativno poslovanje i djelovanje magistrata slobodnog i kraljevskog grada Zagreba.

DOPUNSKI IZVORI:

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb

HR-DAZG-845 Zbirka Makanec Alfred, sign. 625 – 630, 2126

HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 2409, 2419

HR-DAZG-871 Zbirka rukopisa

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA-57 Općina Kaptol i Nova Ves

HR-HDA-58 Povlaštena uprava Vlaške Vesi

Muzej grada Zagreba:

(569.) Zbirka povelja

(575.) Zbirka starih listina i spisa

(578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba

Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka rukopisa i starih knjiga:

(1.) Zagrebačka cenzura

(647.) Gradivo za povijest Zagreba. Parnice zagrebačke proti "copernicama".

Knjižnice grada Zagreba: (272.) Zbirka Zagrabiensia

BIBLIOGRAFIJA O FONDU:

Molnar, Branka: Povijesni spomenici grada Zagreba. Fasije i oporuke (1687. – 1696.) 24. Zagreb, 2007.

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 936, 937.

Dobronić, Lelja; Molnar, Branka: Povijesni spomenici grada Zagreba. Gradski zapisnik nakon požara 1674. Nastavak (1680. – 1686.) 23. Zagreb, 2004.

Grabar, Mato: Poglavarstvo slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Inventar. Zagreb, 2000.

Molnar, Branka: Isprave Zagrebačkog Gradeca od Bele IV. do Karla VI. Katalog izložbe. Zagreb, 1999.

Dobronić, Lelja; Ivanović, Jozo: Povijesni spomenici grada Zagreba. Razni protokoli. 22. Zagreb, 1992.

Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 351.

Dobronić, Lelja: Povijesni spomenici grada Zagreba. Zapisnici sjednica, prosvjedi i odluke 1743. – 1834. 21. Zagreb, 1975.

Laszowsky, Emilij; Dobronić, Lelja: Povijesni spomenici grada Zagreba. Zapisnici sjednica, prosvjedi i odluke od 1701. do 1742. Knjiga zagrebačkih građana od 1733. do 1799. Vlasnici zagrebačkih kuća u XVIII. stoljeću (Tabele). 20. Zagreb, 1971.

Dobronić, Lelja; Buntak Franjo: Povijesni spomenici grada Zagreba. Spisi o gradskim kmetovima 1615. - 1665. Knjige gradskih prihoda i rashoda 1614. – 1669. 19. Zagreb, 1953.

Laszowsky, Emilij; Dobronić, Lelja: Povijesni spomenici grada Zagreba. Zapisnici sjednica (Obnove gradske uprave, prosvjedi i odluke) od 1604. – 1700. 18. Zagreb, 1949.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Isprave godine 1601. – 1617. 17. Zagreb, 1941.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Isprave godine 1591. – 1600. Računi 1564. – 1593. 16. Zagreb, 1939.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Isprave godine 1564. – 1590. 15. Zagreb, 1937.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Knjige sudbenih poziva i presuda god. 1512. - 1608. 14. Zagreb, 1932.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Računi god. 1535. – 1560. 13. Zagreb, 1931.

Laszowsky, Emilij: Povjesni spomenici slob. kralj. grada Zagreba prijestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Isprave godine 1526. – 1564. 12. Zagreb, 1929.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Knjige o posjedih (God. 1471 – 1526.). Popisi imovine i računi. (God. 1368 – 1521.) 11. Zagreb, 1905.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Knjige o posjedih (God. 1441 – 1470.) 10. Zagreb, 1904.

Laszowsky, Emilij: Šest listina za povijest grada Zagreba. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva. Zagreb, 1904. (6) 60-62.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Knjige o posjedih (God. 1384 – 1440.) 9. Zagreb, 1903.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Knjige sudbenih poziva i presuda (God. 1481 – 1526.) 8. Zagreb, 1902.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Izprave: 1500–1526. 3. Zagreb, 1896.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Izprave: 1400–1499. 2. Zagreb, 1895.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Izprave: 1093–1399. 1. Zagreb, 1889.

Krstitelj Tkalčić, Ivan: Dva odlomka za poviest grada Zagreba u XIV vieku. Starine. 7. Zagreb, 1875., 13-46.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Margetić, Lujo: O pravnoj povijesti zagrebačkog Gradeca. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 57. Zagreb, 2007. (4/5) 711-725.

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Tko su bili maiores civitatis : oko pitanja sudskih instancija u zagrebačkom Gradecu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 56. Zagreb, 2006.
(2-3) 273-292.

Zagrebački leksikon. Gradska uprava. Gradska znamenja. Gradski statuti. I. Zagreb, 2006., 299-301, 303-304.

Latković, Božidar: Zlatna Bula iz 1242 : Gradec - srednjovjekovno porijeklo Zagreba. Zagreb, Rijeka, 2005.

Pokrivka, Matija: Stari i novi Zagreb. Zagreb, 2004.

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Iz pravne prošlosti Zagreba : (13. - 16. stoljeće). Zagreb, 1998.

Grabar, Mato: Prilog povijesti pismohrane slobodnog i kraljevskog grada zagrebačkog Gradeca 1242. – 1850. Arhivski vjesnik. 41. Zagreb, 1998., 95-109.

Buntak, Franjo: Povijest Zagreba. Zagreb, 1996.

Margetić, Lujo: O sudskom postupku u zagrebačkom Gradecu u XIII. i XIV. stoljeću. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti. 33. Zagreb, 1995. (471) 23-52.

Kampuš, Ivan; Margetić, Lujo; Šanjek, Franjo [ur.] [et al.]: Zagrebački Gradec : 1242. - 1850. Zagreb, 1994.

Laszowski Emilij; Goršić Marijan [ur.] Stari i novi Zagreb. Zagreb, 1994.

Dobronić, Lelja: Iz srednjovjekovne prošlosti Zagreba. Kaj. 27. Zagreb, 1994. (4-5) 61-68.

Dobronić, Lelja: Slobodni i kraljevski grad Zagreb. Zagreb, 1992.

Margetić, Lujo: O popisu kurija zagrebačkog Gradeca iz 1368. god. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 42. Zagreb, 1992. (4) 489-504.

Margetić, Lujo: O katernama Zagrebačkog Gradeca (u povodu 750. obljetnice Zlatne bule Bele IV.). Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 42. Zagreb, 1992. (2) 123-139.

Barbarić, Josip; Budak, Neven; Stublić, Zlatko [et al.]: Zlatna bula : 1242. - 1992. katalog izložbe. Zagreb, 1992.

Matković, Ivana: Postanak Zagreba : crtice iz prošlosti grada povodom 900 godina njegova postojanja. Pravnik. 25. Zagreb, 1992. (1-2) [(49-50)] 73-81.

Bedenko, Vladimir: Mons Gradyz iuxta Zagrabiam. Historijski zbornik. 44. Zagreb, 1991. (1) 3-17.

Dobronić, Lelja: Biskupski i kaptolski Zagreb. Zagreb, 1991.

Dobronić, Lelja: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. Zagreb, 1988.

Margetić, Lujo: Bilješke o starijoj povijesti Zagreba. Historijski zbornik. 39. Zagreb, 1986., 243-252.

Kampuš, Ivan: Tisućljetni Zagreb : od davnih naselja do suvremenog velegrada. Zagreb, 1984.

Herkov, Zlatko: Povijest zagrebačke trgovine. Zagreb, 1983.

Klaić, Nada: Povijest Zagreba. Zagreb, 1982.

Klaić, Nada: Zagreb u srednjem vijeku, Zagreb, 1982.

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. VIII. Zagreb, 1982., 657-661.

Krivošić, Stjepan: Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine 19. stoljeća. Zagreb, 1981.

Perak, Nikola: Odakle potječe ime grada Zagreba, Sisak, 1977.

Klaić, Nada: O pitanju postanka varoši Gradeca kraj Zagreba. Historijski zbornik. 21-22. Zagreb, 1969., 549-556.

Klaić, Nada: Neki problemi najstarije povijesti biskupsko - kaptolskog Zagreba i kraljevskog Gradeca. Zagreb, 1968.

Dobronić, Lelja: Zagrebački Gornji grad nekad i danas. Zagreb, 1967.

Kampuš, Ivan: Prilog pitanju postanka varoši Gradeca kraj Zagreba. Zagreb, 1966.

Klaić, Nada: Nastajanje Zagreba. Zagrebačka panorama. Zagreb, 1963. (1) 38-39.

Klaić, Nada: Postanak slobodne kraljevske varoši na brdu Gradecu. Zagrebačka panorama. Zagreb, 1962. (11-12) 34-35.

Dobronić, Lelja: Prilog za poznavanje najstarijih posjeda Zagrebačkog Gradeca. Zbornik Klasične gimnazije. Zagreb, 1957.

Herkov, Zlatko: Ime grada Zagreba u prošlosti. Zagreb, 1957.

Dobronić, Lelja: Teritorijalni razvoj Zagreba : prema etapama u numeriranju kuća u XIX. stoljeću. Zagreb, 1955.

Klaić, Nada: Prilog pitanju klasne borbe u zagrebačkoj općini na početku XVII. stoljeća. Zagreb, 1951.

Dobronić, Lelja: Uređenje i djelovanje Gradske uprave zagrebačkog Gradeca u XVII. stoljeću. Zagreb, 1949.

Tanodi, Zlatko: Zagrebačka "Zlatna bula" : doktorska disertacija. Zagreb, 1944.

Horvat, Rudolf: Zagreb : povijest hrvatskoga glavnoga grada. Zagreb, 1942.

Horvat, Rudolf: Prošlost grada Zagreba. Zagreb, 1942.

Szabo, Đuro: Stari Zagreb. Zagreb, 1941.

Herkov, Zlatko: Služba gradskog dekana u prošlosti grada Zagreba. Zagreb, 1938.

Breitenfeld, Fedor: Zagreb - kraljevski i slobodni grad na brdu Grech. Revija "Zagreb". Zagreb, 1935., 107-111, 143-148, 161-164, 201-207.

Ćuk, Juraj: Povijest grada Zagreba do godine 1350. Garešnica, 1932.

Szabo, Đuro: Knjiga o starom Zagrebu. Zagreb, 1930.

Srkulj, Stjepan: Zagreb u prošlosti i sadašnjosti 1093. – 1930. Zagreb, 1930.

Matasović, Josip: Stari i starinarski Zagreb. Narodne starine. I. Zagreb, 1922., 1-16.

Klaić, Vjekoslav: Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb. Zagreb, 1913.

ostala BIBLIOGRAFIJA:

Braut, Marija: Moj Zagreb u koloru : Muzej grada Zagreba, rujan - listopad 2009. Zagreb, 2009.

Heimer, Željko: Grbovi i zastave grada Zagreba. Zagreb, 2009.

Erceg, Ivan: Stanovništvo, obrt i trgovina grada Zagreba 1777.-1780./81. Acta historico-oeconomica. 32.-33. Zagreb, 2008., 93-105.

Raukar, Tomislav: Hrvatsko srednjovjekovlje : prostor, ljudi, ideje. Zagreb, 2007.

Margetić, Lujo: Srednjovjekovni pojam grada. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 28. Rijeka, 2007. (2) 897-904.

Margetić, Lujo: Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu : studijsko gradivo. Zagreb, 2006.

Szabo, Đuro: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 2006.

Marković, Mirko: Stari Zagrepčani : život na području Zagreba od prapovijesti do 19. stoljeća. Zagreb, 2005.

Premerl, Nada: Potok u srcu Zagreba : uz potok Medveščak - od izvora do ušća : Muzej grada Zagreba, srpanj - studeni 2005. Zagreb, 2005.

Dobronić, Lelja: Stari "vijenac" sela oko Zagreba. Zagreb, 2003.

Barle, Janko: O zdravstvu staroga Zagreba. Zagreb, 2003.

Szabo, Agneza: Prvorazredni temelji za istraživanje grada Zagreba, ali i Zagrebačke biskupije. Prikaz knjige: Mato Grabar, Poglavarstvo slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Tkalčić. 6. Zagreb, 2002.

Margetić, Lujo: Kažnjavanje ubojstva u zagrebačkom Gradecu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 9. Zagreb, 2002. (1) 117-130.

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Zagrebački Gradec : dacia regis, taxa communitatis, servicia communis.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Rijeka, 2001. (1) 45-59.

Margetić, Lujo: Zagreb i Slavonija : izbor studija. Zagreb, Rijeka, 2000.

Alerić, Danijel: Najstarija zagrebačka tajna : problem imena i starosti grada Zagreba. Zagreb, 2000.

Szabo, Agneza [prir.]: Tkalčić, Ivan Krstitelj: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.

Sikirić Assouline, Zvjezdana: Građani Slobodnog i Kraljevskog Grada Zagreba prema Knjizi građana : (1733-1799). Radovi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 29. Zagreb, 1996.
103-128.

Čečuk, Božidar [ur.]: Arheološka istraživanja u Zagrebu i zagrebačkoj regiji i Arheologija i obnova, znanstveni skupovi, Zagreb, 23. - 27. listopada 1989. [i] Zagreb, 24. lipnja 1992. Zagreb, 1996.

Szabo, Agneza: O starom Zagrebu, trgovini i sajmovima. Zaprešićki godišnjak. 4. Zaprešić, 1994., 96-102.

Gluhak, Alemko: Još o imenu grada Zagreba. Jezik. 39. Zagreb, 1992. (2) 56-59.

Szabo, Agneza: Kako je Zagreb godine 1842. proslavio 600. obljetnicu Zlatne bule. Kaj. 25. Zagreb, 1992. (3) 69-74.

Križić Roban, Sandra: Prilog tipologiji stambene arhitekture 17. i 18. stoljeća u Zagrebu. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Zagreb, 1992. (16) 114-123.

Bedenko, Vladimir: Prilog poznavanju zagrebačkog podgrađa u 15. stoljeću. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Zagreb, 1991. (12-13) 178-185.

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Neke značajke dugoročnog zakupa u srednjovjekovnom Zagrebu. Pravni vjesnik. 6. Zagreb, 1990. (3-4) 305-311.

Brandt, Miroslav: Prilog temi o značenju imena "Zagreb". Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 22. Zagreb, 1989., 5-22.

Bedenko, Vladimir: Zagrebački Gradec : kuća i grad u srednjem vijeku. Zagreb, 1989.

Klaić, Nada: Medvedgrad i njegovi gospodari. Zagreb, 1987.

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Zagrebački Gradec - iura possessionaria. Zagreb, 1986.

Bedenko, Vladimir: Prostorna organizacija i stambena kuća zagrebačkog Gradeca u XIV i XV stoljeću : doktorska disertacija. Zagreb, 1985.

Klaić, Nada: Historijska pozadina Šenoine pripovijetke i romana. Zagreb, 1982.

Lučić, Josip: O najstarijem hrvatskom nazivu Zagreba. Uz jedan zapis iz Dubrovačkog arhiva. Anali Zavoda za povijesne znanosti. 18. Dubrovnik, 1979., 9-15.

Kampuš, Ivan: Odnosi grofova Celjskih i zagrebačkog Gradeca. Historijski zbornik. 29.-30. Zagreb, 1977., 161-180.

Kampuš, Ivan: Prilog pitanju o poreznom sistemu u Gradecu. Radovi Filozofskog fakulteta. 5. Zagreb, 1963., 5-28.

Krčelić, Adam Baltazar: Annuae ili historije 1748. -1767. Zagreb, 1952.

Klaić, Nada: "Zlatno doba" srednjovjekovnog Gradeca. Zagrebačka panorama. 77. Zagreb, 1963. (4) 79-81.

Klaić, Nada: Iz topografije zagrebačkog Gradeca. Zagreb, 1951.

Gjurić, Milenko D.: Stari Zagreb. Zagreb, 1942.

Szabo, Đuro: O jednoj staroj kući i starim ljudima u Zagrebu. Zagreb, 1938.

Herkov, Zlatko: Financiranje gradnje kanala na Manduševcu god 1766. Gradski namještenik. 1. Zagreb, 1938. (12) 4-5.

Makanec, Alfred: Jedna naredba bana Jelačića o spriječavanju prosjačenja u Zagrebu iz 1848. Jutarnji list. 26. Zagreb, 1937. (8957) 10.

Deželić, Velimir stariji: Kako su isusovci došli u Zagreb. Vijesti. 2. Zagreb, 1935. (9-10) 84-87.

Ulčnik, Ivan: Iz godine 1847. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934.

Ulčnik, Ivan: Srpanjske žrtve 1845. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934.

Makanec, Alfred: Das Blutbad auf dem Markusplatz am 19. Juli 1845. Morgenblatt. 49. Zagreb, 1934. (177) 9.

Makanec, Alfred: 29. srpnja 1845. Dva interesantna zapisnika o katastrofi na Markovu trgu. Obzor. 74. Zagreb, 1933. (173) [(2)] 2.

Makanec, Alfred: Neobjavljeni dokumenti iz god. 1848. Kako je ustrojena Narodna straža zagrebačka. Obzor. 74. Zagreb, 1933. (47) 2.

Deželić, Velimir mlađi: Majka Božja od kamenitih vrata. Zagreb, 1931.

Thaller, Lujo: Najstariji edikt grada Zagreba o čistoći. Iz starih dana Zagreba. I. Zagreb, 1929.

Laszowski, Emilij: Molba građana zagrebačkih iz g.1815. da se poruše Mesnička vrata. Novosti. 21. Zagreb, 1927. (293) 14.

Deželić, Velimir stariji: Biskupska a zatim novoselska tiskara u Zagrebu (1794-1825). Narodna starina. 4. Zagreb, 1925. (10) 96-126.

Laszowski, Emilij: Stari i novi Zagreb : historičke i kulturno-historičke crtice o Zagrebu. Zagreb, 1925.

Laszowski, Emilij: Krvavi izgred u Zagrebu 16. maja 1727. (Prepričani dokumenti iz Arhiva grada Zagreba.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (9-10) 313-314.

Laszowski, Emilij: Iz prošlosti grada Zagreba: Projekti rušenja crkve Sv. Marka. Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (9-10) 309-311., Hrvatski list. 5. Zagreb, 1924. (243) 2-3.

Laszowski, Emilij: Kako je grad Zagreb dokazao g. 1768. ius gladii. Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (7-8) 249-250.

Laszowski, Emilij: Mostovi na teritoriju grada Zagreba g. 1774. (Popis mostova s podacima o njima.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (7-8) 247-249.

Laszowski, Emilij: Gradilišta na Harmici g. 1826. Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (7-8) 245-247.

Laszowski, Emilij: Izgredi u Zagrebu (O izgredima protiv vojske 11. IX. 1810. i 11. XI. 1834. (Prepričani dokumenti iz Arhiva grada Zagreba.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (6) 171-173.

Laszowski, Emilij: Zagreb pod konac XVII. i na početku XVIII. stoljeća (Prikaz slike grada vjerojatno iz konca XVII. st.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (6) 162-164.

Laszowski, Emilij: Iz računa zagrebačke tridesetnice g. 1645. Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (5) 160., (6) 161.

Laszowski, Emilij: Požar u Zagrebu god. 1826. (Prepričani dokumenti iz Arhiva grada Zagreba.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (3-4) 116-117.

Laszowski, Emilij: Zagreb u pogibli od razbojnika god. 1703. (Objavljen tekst iz zapisnika grada Zagreba.). Stari i novi Zagreb. I. Zagreb, 1925. (3-4) 96.

Srkulj, Stjepan: Kulturno-historijska izložba grada Zagreba. Zagreb, 1925.

Laszowski, Emilij: Kulturne crtice iz staroga Zagreba: Prisega Turčina pred zagrebačkim magistratom., Prva lutrija u Zagrebu., Nagrade za otkriće kamenog ugljena., Antun Frohuller, portretista, 1780., Prvi zrakoplov u Zagrebu g. 1789., Kirurška škola u Zagrebu 1812. Jutarnji list. 12. Zagreb, 1923. (4033) 17-48.

Laszowski, Emilij: Iz prošlosti Zagreba: Dverce g. 1793. i gradnja Krvavoga mosta g. 1787. (Prepričani dokumenti iz Arhiva grada Zagreba). Jutarnji list. 12. Zagreb, 1923. (3956) 5.

Deželić, Velimir stariji: Zagrebačka Vlaškoulička općina. Narodna starina. 2. Zagreb, 1923. (5) 101-119.

Deželić, Velimir stariji: Obrt u starome Zagrebu. Vjerni drug. 25. Zagreb, 1922. (1-10) 59-63.

Laszowski, Emilij: Iz prošlosti Zagreba: Zagrebačko stratište g. 1699., Prvi zametak Dugoj ulici 1723., Sumnjive osobe u Zagrebu 1738. Jutarnji list. 11. Zagreb, 1922. (3703) 6.

Laszowski, Emilij: Iz prošlosti Zagreba: Bilješke o događajima u Zagrebu 1706. - 1738. Večer. 3. Zagreb, 1922. (433) 2.

Laszowski, Emilij: Cijene robi i živežnim namirnicama u Zagrebu g. 1596. Večer. 3. Zagreb, 1922. (415) 3.

Laszowski, Emilij: Iz prošlosti Zagreba: Kamenita vrata imala se g. 1841. rušiti. Večer. 3. Zagreb, 1922. (408) 2.

Deželić, Velimir stariji: Gradska vijećnica u Zagrebu, historijska kuća. Hrvatski zmaj. 1. Zagreb, 1917., (2) 22-24.

Deželić, Đuro Stjepan: Vrhovčeva zaklada za imovnu obćinu Vlaška ulica u Zagrebu. Zagreb, 1907.

Deželić, Đuro Stjepan: Vatrogasna glazba u Zagrebu. Zagreb, 1907.

Deželić, Velimir stariji: Narodna straža u Zagrebu. Bog i Hrvati. 14. Zagreb, 1907., 90-100.

Deželić, Velimir stariji: Historijski grobovi u Zagrebu. Prosvjeta. 14. Zagreb, 1906., (21) 653, 656-657, 660-667; (22), 689-694., (23) 735-740.

Deželić, Đuro Stjepan: Iz staroga Zagreba. Dragoljub (kalendar). 42. Zagreb, 1905., 56-57.

Deželić, Velimir stariji: Novoselska tiskara u Zagrebu. Vitezović. 2. Zagreb, 1905., Hrvatski bibliofil. 1. Zagreb, 1905. (1) 1-9., (2-3) 17-25.

Deželić, Đuro Stjepan: Zagrebački začasni građani. Dragoljub (kalendar). 39. Zagreb, 1902., 9-11.

Deželić, Đuro Stjepan: Vojare u starom Zagrebu. Prosvjeta. 10. Zagreb, 1902., (16) 506-507., (17) 525-528.

Deželić, Velimir stariji: Iz njemačkoga Zagreba. Prosvjeta. Zagreb, 1901., (8) 254-259., (9) 283-286., (10) 312-315., (12) 383-386., (13) 414-415., (14) 448-451., (15) 473-478.

Deželić, Đuro Stjepan: Iz staroga Zagreba. Nepogode grada Zagreba god. 1770. Dragoljub (kalendar). 37. Zagreb, 1900., 55., 38. Zagreb, 1901., 36-40.

Deželić, Đuro Stjepan: Pred sto godina u Zagrebu. Dragoljub (kalendar). 33. Zagreb, 1896., 43-44.

Deželić, Đuro Stjepan: Crtice iz Zagreba godine 1848. Dragoljub (kalendar). 26. Zagreb, 1889., 74-79.

Deželić, Đuro Stjepan: Imenik akademičke čete narodne straže 1848. godine. Dragoljub (kalendar). 20. Zagreb,1883., 51.

Deželić, Đuro Stjepan: Nesgode grada Zagreba 1770. Dragoljub (kalendar). 18. Zagreb, 1881., 67-68.

Rački, Franjo: Rashod grada Zagreba 1362. g. Starine. IV. Zagreb, 1872.

relevantni pravni propisi:

Molnar, Branka: Statut Zagrebačkog Gradeca iz 1609. godine. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 20. Rijeka, 1999. (1) 143-180.

Herkov, Zlatko: Statut grada Zagreba od god. 1732. Zagreb, 1952.

Nagy, Josip: Zlatna bula kralja Bele IV. od god. 1242. za Zagreb. Stari i novi Zagreb. 1. Zagreb, 1925. (1) 14-21.

Klaić, Vjekoslav: Statut grada Zagreba od god. 1609. i reforma njegova god. 1618. Zagreb, 1912.

Corpus iuris hungarici. I. (1000 - 1526). Budimpešta, 1899., 210-228.

Kukuljević Sakcinski, Ivan: Zakoni grada Zagreba od godine 1242. do 1429. Arkiv za povestnicu jugoslavensku. 1. Zagreb, 1851., 186-202.

(B.M.)

Ažurirano utorak, 29. lipanj 2010 0:8