ZAGREB MIHAJLA KRANJCA

Listopad 2018.

Autorica izložbe: Živana Hedžbeli
Stručni savjetnik: Darko Khale
Skeniranje gradiva: Neno Veseljak
Lektura: Maja Brunec
Digitalna obrada gradiva: Abacus studio d.o.o.

Prvom virtualnom izložbom Državnog arhiva u Zagrebu prikazan je dio zagrebačkih projekata Mihajla Kranjca te raznolikost radova sačuvanih u osobnom fondu arhitekta Mihajla Kranjca pohranjenog u našem arhivu.

Svima su nam poznate duljina, visina i širina, temeljne dimenzije prostora. Ljudi žive u prostoru, čovjek ga oblikuje kako bi zadovoljio svoje potrebe zakloništa od hladnoće, kiše, opasnosti, stupio u interakciju s drugim ljudima, zadovoljio duhovne i estetske aspiracije. Čovječanstvo je s vremenom iznjedrilo pojedince specijalizirane za planiranje i projektiranje građevina i zgrada, intervencije u prostoru.

Ljubaznošću nasljednika Državni arhiv u Zagrebu dobio je na poklon dokumente pokojnog arhitekta Mihajla Kranjca. Darovani materijali nastali su u razdoblju od 1958. do 2015. godine. Radi se o projektima izgradnje, obnove i uređenja građevina i javnih površina u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Najviše radova odnosi se na Zagreb i Ogulinsko-plašćansku regiju: stambene i poslovne zgrade, naselja, trgovi, ulice, pješačke zone, postavi spomenika i skulptura, obiteljske kuće, parkovi. Sačuvani su tlocrti, nacrti, situacije, detalji, perspektive, idejna rješenja, obrazloženja, crno-bijele i kolor-fotografije maketa izgrađenih objekata i onih u izgradnji, na papiru, pausu, kartonu i foliji (dobrim dijelom preslike).

Mihajlo Kranjc rođen je u Zagrebu 29. rujna 1934. godine. Umro je u istom gradu 20. ožujka 2016. godine. U Zagrebu se školovao i živio. Maturirao je 1953. godine u I. realnoj gimnaziji, diplomirao na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1959. godine u klasi prof. Vladimira Turine. Godinu dana ranije s koautorima pobjeđuje na jugoslavenskom javnom natječaju za izgradnju Kazneno-popravnog doma u Valjevu. Od 1959. do 1965. godine radi kao projektant-suradnik u Arhitektonskom birou „Ostrogović“ u Zagrebu. Nakon stručnog ispita radi kao samostalni projektant od 1966. do 1977. godine u istom birou, koji mijenja naziv u Arhitektonski biro „Centar 51“. Sudjeluje na raznim natječajima i projektima, među kojima su Dom revolucije u Šibeniku, turističko naselje „Dubrava – Babin kuk“ u Dubrovniku, stambeno-poslovni objekt u Ogulinu, stambeno-poslovna zgrada u Plaškom, naselje „Grozdana“ u Vrbovskom. Od 1977. godine radi kao samostalni projektant u Zavodu za arhitekturu pri Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U ovom je razdoblju karijere Mihajla Kranjca najpoznatije nagrađeno sudjelovanje na natječaju za projekt uređenja Trga Republike (danas Trg bana Josipa Jelačića) s koautorima Brankom Silađinom i Berislavom Šerbetićem. Sudjeluje i u uređenju istočnog dijela Zelene potkove u Zagrebu i povratu spomenika bana J. Jelačića na Trg. Od 1991. godine radi u Gradskome zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Kao savjetnik i pomoćnik pročelnika realizira uređenje Trga Petra Preradovića, Trga hrvatskih velikana, poteza Ilice do Frankopanske, Gajeve, Jurišićeve, Petrinjske i Varšavske ulice. Sudjelovao je na brojnim izložbama. S koautorima je nagrađen velikom nagradom 14. zagrebačkog salona arhitekture, godišnjom nagradom „Viktor Kovačić“, nagradom 23. zagrebačkog salona za arhitekturu. 1999. godine odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti.

Mihajlo Kranjc je, između ostalih, surađivao s: Gordanom Aračijem, Brankom Balićem, Andreom Bitunjac, Mirelom Bokulić Zubac, Marijom Braut, Karolinom Bui, Milanom Čankovićem, Petrom Dapcem, Brankom Kaminski, Nives Kavurić-Kurtović, Danijelom Lušin, Brankom Silađinom, Berislavom Šerbetićem, Sanjom Šerbetić, Božidarom Šternom i Marinom Vrusom.

Građani Zagreba susreću se svaki dan s kreacijama pokojnog maestra, bio to Trg bana Josipa Jelačića, pješačka zona užeg i šireg centra, fontana na Trgu Petrice Kremepuha, metalne posude za otpatke ispred Vinogradske bolnice ili nadstrešnice na Jarunskoj cesti. Arhitektura nisu samo zgrade i trgovi, arhitektura su i utilitarni detalji, razni oblici kojima je cilj prikladno, učinkovito i estetski zadovoljiti potrebe čovjeka i njegov život u prostoru.

Darovano gradivo dobar je izvor za proučavanje povijesti hrvatske arhitekture, rječit primjer zahtjeva koji su u danom vremenskom razdoblju (socijalizam, samostalna Republika Hrvatska) stavljani pred arhitekte u pogledu izgradnje stambenih i poslovnih zgrada i uređenja urbanih cjelina.

Nadamo se kako će ova prva virtualna izložba Državnog arhiva u Zagrebu potaknuti istraživanje opusa Mihajla Kranjca, korištenje arhivskog gradiva, te buduće donacije „malih“ i „velikih“ osoba i tijela arhivu grada Zagreba.

Neki razlozi za povratak spomenika banu Jelačiću na Trg Republike

Spomenik banu Josipu Jelačiću svečano je otkriven na Harmici 1866., a uklonjen 1947. godine. Republika Hrvatska odlučila je vratiti spomenik na glavni zagrebački Trg. 27.3.1990. godine Skupština Grada Zagreba donijela je odluku da se spomenik Jelačić banu vrati na Trg. Urbanistički zavod grada Zagreba suglasio se 27.2.1990. godine s postavljanjem spomenika. Mihajlo Kranjc elaborira dio razloga za povrat spomenka, čime se Trgu vraća njegova reprezentativna i povijesno-simbolička komponenta. Spomenik treba postaviti s licem konjanika okrenutim k jugu radi ispravnog osvjetljenja.

prva stranica teksta, preslika, nedatirano, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.4.5

Perspektivni crtež informacijskog stupa na Trgu bana J. Jelačića

1978. godine Skupština Općine Centar je preko Društva arhitekata grada Zagreba provela jugoslavenski anonimni natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja Trga Republike. Na natječaju nije dodijeljena prva nagrada, već su bila dva drugoplasirana rada, od kojih je za razradu urbanističkog projekta 17.12.1979. godine izabran rad autorske grupe Mihajlo Kranjc-Branko Silađin-Berislav Šerbetić. 23.9.1980. godine Zavod za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu preuzeo je izradu prve etape urbanističkog projekta za užu zonu Trga (Trg, početak svih ulica koje se ulijevaju u Trg, Gajeva ulica do Ulice Nikole Tesle, Cesarčeva, Splavnica i Bakačeva ulica). Prema uvjetima uređenja od 20.11.1986. godine stoji da informacijski stup treba postaviti u blizini današnjeg javnog sata, a njegova glavna namjena je svakodnevno informiranje na načelu elektronike.

perspektivni crtež, nedatirano, paus, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.4.7

Nacrt reklame na krovu zgrade, Trg bana J. Jelačića br. 11

Mihajlo Kranjc izradio je uvjete za postavljanje krovnih reklama, prosinac 2002. godine.

nacrt, preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.4.6

Jelovnik večere nakon otvorenja Trga Republike s potpisima prisutnih

Trg je uređen u sklopu uređenja grada za Univerzijadu 1987. godine.

jelovnik, 3.7.1987., preslika, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.4.1

Fotografija Gajeve ulice

Skupština Općine Centar je preko Društva arhitekata grada Zagreba 1978. godine provela jugoslavenski anonimni natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja Trga Republike. Na natječaju nije dodijeljena prva nagrada, već su bila dva drugoplasirana rada, od kojih je Skupština Općine Centar 17.12.1979. godine izabrala rad autorske grupe Mihajlo Kranjc-Branko Silađin-Berislav Šerbetić za razradu urbanističkog projekta. Istom odlukom date su granice zahvata čija bi realizacija osigurala očekivanu novu ulogu Trga u gradu i opravdala ovakav zahvat. Granice obuhvaćaju početke svih ulica koje se ulijevaju u Trg Republike i Trg bratstva i jedinstva (Cvjetni trg): Ilica, Margaretska, Preobraženska, Bogovićeva, Marinkovićeva, Praška, Gajeva, Petrinjska, Jurišićeva, Cesarićeva, Vlaška, Bakačeva, Pod zidom, Splavnica, Radićeva ulica. 1984. godine grupa autora usvojenog natječaja izradila je idejne skice uređenja šire zone Trga – pješačke zone središnjeg dijela grada. 1986. godine Općina Centar donosi odluku o izradi urbanističkih uvjeta uređenja pješačke zone središnjeg dijela grada. Mihajlo Kranjc, Branko Silađin i Berislav Šerbetić autori su idejnog rješenja uređenja površina pješačke zona Trga Petra Preradovića u lipnju 1986. godine. Isti autori izradili su glavni i izvedbeni projekt urbane opreme, rekonstrukcije i uređenja pješačke zone u svibnju 1994. godine. Mihajlo Kranjc autor je idejnog rješenja sanacije popločenja Trga Petra Preradovića u studenom 2012. godine.

usporedna crno-bijela i kolor-fotografija ulice prije i poslije uređenja pješačke zone, nedatirano, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.3

Fotografija križanja Gajeve s Bogovićevom ulicom

usporedna crno-bijela i kolor-fotografija križanja prije i poslije uređenja pješačke zone

nedatirano, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.3

Nacrt šahtova u pješačkoj zoni Trga Petra Preradovića

nacrt šahtova, el. energ. /E/ bor /B/

nedatirano, preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.2.1

Nacrt detalja šahtova u pješačkoj zoni Trga Petra Preradovića

nacrt – detalj šahta s poklopcem za bor, listopad 1995.

paus, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.2.1

Nacrt postolja spomenika Nikoli Tesli

Mihajlo Kranjc izradio je elaborat za ishođenje lokacijske dozvole za projekt postava skulpture Nikole Tesle kipara Ivana Meštrovića u Masarykovoj ulici 2006. godine.

nacrt, postolje spomenika, položaj i shema popločenja, 20.6.2006., preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.39

Nacrt, shema polaganja kamenih kocki u Tomićevoj ulici

Idejno rješenje popločenja hodnika i kolosijeka ZET-a u Ilici, od Trga bana J. Jelačića do Frankopanske i Tomićeve ulice, izrađeno je u svibnju 1992. godine.

nacrt, nedatirano, preslika, papir, veličina 78 x 29,6 cm

HR-DAZG-1309-2.1.1.19

Detalj kamenog cvjetnjaka u Varšavskoj ulici

Projektant Mihajlo Kranjc sa suradnicama Mirelom Zubac i Andreom Bitunjac izradio je prijedlog oblikovanja prometnih površina Varšavske ulice, od Gundulićeve do Frankopanske ulice u veljači 1997. godine.

tlocrt, nedatirano, paus, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.20

Crtež i kolor-fotografija svjetiljke u Miškecovu prolazu

Mihajlo Kranjc i suradnice Karolina Bui i Mirela Bokulić-Zubac autori su idejnog rješenja uređenja Miškecova prolaza u studenom 1996. godine.

crtež i kolor-fotografija postojeće svjetiljka, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.23

Obrazloženje potrebnih radova u Branjugovoj ulici

Mihajlo Kranjc i suradnica Andreja Bitunjac autori su idejnog rješenja uređenja zapadnog pločnika Branjugove ulice u ožujku 1997. godine.

obrazloženje, 21.5.1998., rukom pisano, preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.15

5 vrata parka Ribnjak

ING Z d.o.o. Samobor uputilo je faks Mihajlu Kranjcu, tlocrt parka Ribnjak s upisanim brojevima vrata.

24.7.1996., izblijedjeli faks-papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.26

Prijedlog namjene površina Trga Kaptol

Mihajlo Kranjc izradio je prijedlog namjene površina Trga u travnju 2003. godine.

naslovnica prijedloga, travanj 2003., preslika, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.8

Nacrt detalja stepenica na južnoj terasi Trga Petrice Kerempuha

Mihajlo Kranjc autor je idejnog rješenja uređenja Trga Petrice Kerempuha u svibnju 2006. godine.

nacrt, 8.8.2006., preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.9.1

Nacrt vertikalnog i horizontalnog presjeka fontane na Trgu Petrice Kerempuha

Mihajlo Kranjc autor je projekta fontane s pitkom vodom na Trgu Petrice Kerempuha u kolovozu 2006. godine.

nacrt, 18.8.2006., preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.9.2

Perspektiva Marijina stupa na Trgu sv. Marka

Mihajlo Kranjc i suradnik Gordan Arači autori su idejnog rješenja uređenja Trga sv. Marka.

perspektiva, crtež u boji, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.11

Idejno rješenje – projektirani pogledi Muzejsko-galerijskog centra Klovićevi dvori

Mihajlo Kranjc autor je idejnog rješenja adaptacije dijela prizemlja i dijela podruma Muzejsko-galerijskog centra Klovićevi dvori u lipnju 1998. godine.

projektirani pogledi, preslika, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.44.2

Tlocrt mezanina zgrade Ilica 12/I

Mihajlo Kranjc autor je elaborata za ishođenje lokacijske dozvole, rekonstrukciju i prenamjenu dijela poslovnog prostora s izgradnjom slobodnostojeće plinske kotlovnice i parka stambene zgrade u Ilici 12/1 s prilaznim dvorištem, terasom i parkovnim rješenjem padine do Zakmardijevih stuba u svibnju 2007. godine.

tlocrt mezanina, preslika mikrofilmskog snimka, 1938., papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.49

Perspektiva i presjek fontana na Rooseveltovu trgu

1973. godine Ante Topić Mimara ugovorom je svoju zbirku umjetnina namijenio hrvatskom narodu. Adaptacija Centra usmjerenog obrazovanja za upravu i pravosuđe za potrebe Muzeja izvršena je od jeseni 1986. do ljeta 1987. godine.

Mihajlo Kranjc sa suradnicom Sanjom Šerbetić autor je idejnog rješenja Trga fontana.

perspektiva i presjek fontana, crtež, nedatirano, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.5.1

Obrazloženje rješenja uređenja Draškovićeve ulice

Mihajlo Kranjc sa suradnicom Sanjom Šerbetić autor je idejnog rješenja uređenja ulice od Vlaške do Jurišićeve ulice u svibnju 1994. godine.

obrazloženje rješenja, pisano strojem, preslika, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.17

Foto-motaža spomenika Benedikta Kotruljevića

Mihajlo Kranjc autor je idejnog rješenja s projektom za izvedbu postava skulpture Benedikta Kotruljevića kipara Ante Despota i uređenja okoliša uz križanje Draškovićeve i Ulice kneza Mislava sa sigurnim izlaskom iz hotelskog skloništa (hotel Sheraton) u studenom 2003. godine.

foto-motaža, nedatirano, preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.37

Nacrt metalne posude za otpatke ispred glavnog ulaza u KB Sestre milosrdnice

Krajem prošlog desetljeća uređen je pješački prostor ispred glavnog ulaza u KB Sestre milosrdnice (Vinogradska bolnica). Mihajlo Kranjc autor je opisa idejnog rješenja i prijedloga programa uređenja parterne površine prilaza 2009. godine.

nacrt, svibanj 2009., preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.45

Karta Šestinskog trga

Mihajlo Kranjc i suradnici Goran Škarić i Sanja Šerbetić autori su idejnog rješenja uređenja Šestinskog trga u ožujku 1993. godine.

karta, nedatirano, preslika, rukom unesene bilješke, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.12

Program za provedbu pozitivnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja parka i crkve na Trnjanskoj Savici

Grad Zagreb, Gradski zavod za prostorno uređenje izradio je program u srpnju 2005. godine. Mihajlo Kranjc od 1991. godine radi u Gradskome zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša kao savjetnik i pomoćnik pročelnika.

naslovnica program, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.28

Natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije – dogradnje i nadogradnje Fakulteta političkih znanosti

oglas, Vjesnik, 9.12.2009., preslika, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.45

Nacrt pročelja otpremničke zgrade ZET-a na terminalu u Dupcu

Mihajlo Kranjc i suradnica Mirela Bokulić-Zubac autori su idejnog rješenja u veljači 1999. godine.

nacrt pročelja, srpanj 1999., preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.54

Situacioni plan nadstrešnica, postera i posuda za otpatke otpremničke zgrade ZET-a na terminalu na Črnomercu

nacrt, travanj 2000., paus, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.53

Tlocrt prizemlja HRT-a, blok velikih studija, B 30

Mihajlo Kranjc i Berislav Šerbetić autori su idejnog projekta u srpnju 1994. godine.

tlocrt, preslika, papir, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.58

Izvod iz katastarskog plana Jarunske ceste

Mihajlo Kranjc i suradnica Mirela Bokulić-Zubac autori su dopune idejnog rješenja nadstrešnica s lokalima uz Jarunsku cestu 15.7.1999. godine.

izvod iz katastarskog plana, 29.6.1999., preslika, paus, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.66

Situacija, božićno-novogodišnje uređenje u središtu Zagreba

Mihajlo Kranjc izradio je tehnički opis sa specifikacijom opreme božićno-novogodišnjeg uređenja Trga bana J. Jelačića u studenom 2003. godine.

situacija, studeni 2003., paus, veličina A3

HR-DAZG-1309-2.1.1.67

Obavijest o radovima na prodajnim kućicama Božićnog sajma na Zrinjevcu

2002. godine na Zrinjevcu je organiziran prigodni Božićni sajam. Mihajlo Kranjc obavještava o rasporedu prodajnih kućica i njihovu uređenju.

bilješka, 28.11., bez godine, pisano rukom, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-2.1.1.68

Fotografija makete zimskog bazena

Apsolventski rad Mihajla Kranjca 1958. godine

Crno-bijela fotografija makete bazena, nedatirano, foto-papir, veličina 13,6 x 8,9 cm

HR-DAZG-1309-1.2

Pismo dr. Zorana Manevića

Dr. Zoran Manević moli Mihajla Kranjca da pošalje svoje podatke za četvrto izdanje Prosvetine „Male enciklopedije“ kako bi se dobili vjerodostojni podaci o najznačajnijim autorima i njihovim djelima.

pismo, 26.10.1983., pisano strojem, pelir-papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-1.6

Radovi Mihajla Kranjca u Zagrebu

Mihajlo Kranjc izradio je popis svojih radova u Zagrebu.

popis, nedatirano, pisano rukom, papir, veličina A4

HR-DAZG-1309-1.3