Povodom Međunarodnog dana žena 2019., Državni arhiv u Zagrebu ugostio je izložbu ABC – Arhivska Barbara Celjska nastalu kao plod suradnje Zgodovinskog arhiva Celje i Pokrajinskog muzeja Celje. Izložene su arhivske preslike i dokumenti koji govore o životnom putu Barbare Celjske, a koje se čuvaju u Mađarskom državnom arhivu, Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu, Državnim arhivima u Zagrebu i Varaždinu, te u Arhivu Republike Slovenije. Izložene isprave oslikavaju Barbaru Celjsku kao suprugu i suvladaricu Žigmunda Luksemburškog, uglavnom kao zemaljsku gospodaricu koja nastupa kao sutkinja u zemljišnim sporovima feudalaca, te kao čuvarica pravnog poretka. Autor izložbe je dr. Aleksander Žižek.

Istim je povodom organiziran i okrugli stol od strane Veleposlanstva Republike Slovenije na kojem je namjera bila povući paralelu između Barbare Celjske i Veronike Desinićke. Veronika je pak, za razliku od Barbare, bila shvaćena kao objekt požude. Ono što je zajedničko ovim ženama jesu optužbe o čarobnjaštvu.

Državni arhiv u Zagrebu organizirao je predavanje dr.sc. Željka Holjevca Hrvatska u Prvom svjetskom ratu koje se održalo u četvrtak, 8. studenog 2018. u Opatičkoj 29.

Kroz predavanje se moglo više saznati o ulozi Hrvata u Prvom svjetskom rata koji su ratovali na strani Austro-Ugarske boreći se na balkanskom, galicijskom i sočanskom bojištu. Mnogi se nisu vratili živi s bojišta ili su se vratili kao invalidi. U pozadini se skupljala humanitarna pomoć za vojnike i njihove obitelji, ali se u pozadini i sve više gladovalo kako je rat odmicao. Istodobno se Hrvatska našla u procjepu između opcije podjele dijelova svojega teritorija između Italije i Srbije u slučaju poraza i raspada Austro-Ugarske i opcije ujedinjena sa Srbijom na podlozi južnoslavenske ideje. Na kraju rata Austro-Ugarska se raspala, a hrvatski je narod ušao u Kraljevstvo SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju.

Središnja svečanost obilježavanja 110. obljetnice osnutka Knjižnica grada Zagreba, Muzeja grada Zagreba i Državnog arhiva u Zagrebu održana je na sam Dan Knjižnica grada Zagreba, u četvrtak 7. prosinca 2017. u Hrvatskom narodnom kazalištu. Tom je prigodom održan svečani program u režiji Ivice Buljana sastavljen od dramskih, baletnih i opernih dionica, te ulomaka iz predstave Tko pjeva, zlo ne misli i nastupa Zagrebačkih solista.

Tri ključne zagrebačke kulturne ustanove – Arhiv, Knjižnica i Muzej, utemeljene su 1907. na inicijativu Društva „Braća Hrvatskog Zmaja“.

Prigodom obilježavanja manifestacije Mjesec knjige 2017. Državni arhiv u Zagrebu nastavlja uspješnu suradnju s Historijskim arhivom u Sarajevu koji je objavio rukopise poznate sefardske književnice Laure Papo Bohorete, a povodom obilježavanja 450-e godišnjice dolaska Sefarda na Balkan. Tim je povodom organizirano predstavljanje trodjelnog izdanja Rukopisi Laure Papo Bohorete, prve bosanske dramska spisateljica židovskog podrijetla koja je pisala na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Obilježavajući 410 godina postojanja Klasične gimnazije u Zagrebu, Državni arhiv u Zagrebu je dvorištu zgrade u Opatičkoj ulici ugostio izložbu Gimnazije 410 generacija u pokretu i slici i time potvrdio neraskidivu vezu između ove dvije ustanove.

Dne 11. svibnja 2017. u Državnom arhivu u Zagrebu otvorena je gostujuća izložba Arhiva Tuzlanskog kantona pod nazivom Bogatstvo Arhiva Tuzlanskog kantona – nacionalno blago Bosne i Hercegovine čiji su autori Selma Isić, Ešefa Begović, Saneta Adrović, Esaf Lević i Adnan Tinjić. Cilj Izložbe je široj javnosti predstaviti vrijednost kulturnog blaga pohranjenog u Arhivu Tuzlanskog kantona. Na dvadeset panoa prikazan je dio dokumenata i fotografija koji upečatljivo potvrđuju vrijednost pisane kulturne baštine neophodne za proučavanje prošlosti Tuzle i njene šire okolice. Najveći dio predstavljenog arhivskog gradiva pripada upravo fondovima i zbirkama koje su proglašene nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Najstarije arhivsko gradivo koje je pohranjeno u Arhivu potječe iz vremena osmanske uprave u Bosni i Hercegovini i najvećim dijelom je pohranjena u Orijentalnoj Zbirci koja sadrži vrijedne dokumente pisane osmansko-turskim i arapskim jezikom, a važne su za proučavanje bosanskohercegovačke prošlosti.

Značajan dio arhivskog gradiva koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine potječe iz razdoblja austrougarske vladavine (1878.-1918.), a odnosi se na rad lokalnih upravnih tijela, sudova te obrazovnih i vjerskih institucija. Vrijednosni papiri čine poseban dio Izložbe satkan od reprezentativnih dokumenta kao što su novčanice, dionice, obveznice i police osiguranja. Dio istih proglašen je kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.

Izložbu je otvorio gospodin Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

U ostvarivanju definirane misije, vizije i vrijednosti Državnog arhiva u Zagrebu napravljen je iskorak s izradom promotivnog filmskog materijala kojim se želi ukazati na djelatnost Arhiva i njegovo nastojanje da proizvodi cjelovite, točne i pouzdane informacije s dodanom kulturnom vrijednošću koje su od koristi cjelokupnoj zajednici.

Omogućavanjem uvida u djelatnost i način rada u našem Arhivu ostvaruje se komunikacije s korisnicima te se fokus stavlja na prikaz poslovnih procesa sa svrhom zadovoljavanja potreba korisnika i doprinosu ostvarenja svrhe Arhiva.

Promotivni film Državnog arhiva u Zagrebu nastao je u rujnu 2015. u produkciji Blank filmskog inkubatora, scenarij  potpisuje Dario Juričan, dok je režiju i montaža izveo Josip Lukić.
U stvaranju filmskog materijala sudjelovali su djelatnici Državnog arhiva u Zagrebi i Muzeja grada Zagreba kojima zahvaljujemo na suradnji!

Suradnja između Državnog arhiva u Zagrebu i Zgodovinskog arhiva Ljubljana formalizirana je potpisom Deklaracije o suradnji u Zagrebu 18. rujna 2015. godine.
Potpisnici Deklaracije, Živana Heđbeli, ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu i Mitja Sadek, ravnatelj Zgodovinskog arhiva Ljubljana, izrazili su želju i interes za nastavak i daljnje razvijanje tradicionalno dobrih i prijateljskih odnose i organizaciji budućih zajedničkih projekata.
U okviru potpisivanja Deklaracije, organizirana je projekcija filma Arhivistika ni dolgočasna veda / Arhivistika nije dosadna znanost u režiji Žige Virca, snimljenog u produkciji Zgodovinskog arhiva Ljubljana prema scenariju Marjane Kos. Radi se o kratkom obrazovno – dokumentarni film iz 2010. koji približava široj javnosti slabije poznatu arhivsku djelatnost.

Državni arhiv u Zagrebu organizirao je predavanje doc. dr.sc. Ivice Miškulina pod nazivom  Iskustvo povjesničara – istraživača arhivskih dokuemenata koje se održalo u srijedu, 6. svibnja 2015. u Opatičkoj 29. Predavanje je moderirala viša arhivistica Zora Hendija, voditeljica Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove.

Ivica Miškulin rođen je u Slavonskom Brodu 1979., gdje je i završio opću gimnaziju. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu završio je 1997. studij povijesti i sociologije. Stupanj magistra znanosti (polje povijest) postigao je 2005. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 2009. doktorirao je (polje povijest) na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, a od 2011. zaposlen je u statusu docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu (Odjel za povijest). Bavi se različitim temama iz hrvatske povijesti XX. stoljeća, s posebnim naglaskom na razdoblju između dvaju svjetskih ratova i razdoblju samostalne hrvatske države. O tome je objavio veći broj znanstvenih radova. Zadnju knjigu, Imas puska, imas pistol? o mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda u zapadnoj Slavoniji, objavio je 2014.

U želji da se što više otvori javnosti te predstavi svojim sugrađanima Državni arhiv u Zagrebu otvorio je svoje dvorište  u nastojanju da Zagreb postane svjestan svog arhiva, njegovog gradiva te činjenice da se dokumenti važni za grad čuvaju u Arhivu i da su dostupni svima. Iz spomenutih je razloga upriličeno svečano otvorenje dvorišta palače Erdödy – Drašković u Opatičko 29 u četvrtak 26. ožujka 2015. Na svečanom otvaranju prisutnima se obratila ravnateljica Arhiva Živana Heđbeli, Snješka Knežević, jedna od najpoznatijih hrvatskih povjesničarka umjetnosti i glumac Kristijan Ugrina.  Otvorenje  su glazbenim nastupom uveličali violinistica Katarina Kutnar i gitarist Lovro Peretić.

Palača Erdödy – Drašković sagrađena je na temeljima gradskih zidina iz 13. stoljeća i najraniji dokument koji je pohranjen u Arhivu potječe upravo iz tog razdoblja. Radi se o ispravi o dodjeljivanju šume Svibje građanima Gradeca iz 1258. godine.

Državni arhiv u Zagrebu se nastoji ovim otvaranjem dvorišta što više približiti svojim sugrađanima, izaći iz okvira svoje uobičajene djelatnosti i rutina te pozvati Zagrečanke i Zagrepčane da i sami posjete naše dvorište, svoj Arhiv i upoznaju se sa širokim spektrom djelatnosti koje Arhiv obavlja, a sve u želji ne bi li ih taj posjet potaknuo da poklone ili pohrane svoje gradivo Arhivu kako bi neke buduće generacije mogle što bolje upoznati svo bogatstvo i raznolikost jedine hrvatske metropole.

Suradnja između Državnog arhiva u Zagrebu i Arhiva Tuzlanskog kantona uspostavljena je potpisom Deklaracije o suradnji 25. rujna 2014. godine.

Suradnja između Državnog arhiva u Zagrebu i Historijskog arhiva Sarajevo uspostavljena je uz obilježavanje Međunarodnog dana arhiva 2011.,  a Deklaraciju o suradnji su 7. lipnja 2011. godine u Busa bezistanu potpisali Darko Rubčić u ime Državnog arhiva u Zagrebu i Sejdalija Gušić u ime Historijskog arhiva Sarajevo .

Suradnja se bazira na obostranim željama i interesima za nastavak i daljnje razvijanje tradicionalno dobrih i  prijateljskih odnose i organizaciji budućih zajedničkih projekata.

U sklopu potpisivanja Deklaracije, Državni arhiv u Zagrebu otvorio je svoju izložbu Šetnja Zagrebom dokonog  purgera autorice Ivane Prgin.

Potpisivanju Deklaracije i otvaranju izložbe prisustvovao je veliki broj uzvanika, a među njima i Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH, uprave Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo.

Krajem 2007. Državni arhiv u Zagrebu organizirao je predstavljanje knjige Povijesni spomenici grada Zagreba. Fasije i oporuke. (1687. – 1696.). 24. svezak autorice Branke Molnar.

U knjizi je objavljeno 145 transkribiranih isprava koje su zapisane u dva zapisnika gradečkog gradskog magistrata u razdoblju od 1687. do 1696. godine. Knjiga sadrži i pripadajuće kazalo imena, predmeta i mjesta.

10. studenog 2007., u sastavu 30. međunarodnog sajma knjiga i učila Interliber organizirano je predstavljanje knjige Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika.

Knigu je predstavila autorica Branka Molnar i ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu Darko Rubčić, uz asistenciju stručnih suradnica Katarine Horvat i Mihaele Topolovec.

Želite li zaviriti u prošlost Zagreba? Prošetati povijesnim centrom metropole ili saznati informacije o ljudima i događajima vezanim za Zagreb? Onda je Zagrebačka enciklopedija Ivana Ulčnika prava knjiga za vas jer predstavlja bogatu zbirku fotografija i zapisa o gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima koje je sakupio Ivan Ulčnik, djelatnik gradske općine i suosnivač te dugogodišnji predsjednik Društva Zagrepčana.   Zbirka je izuzetno bogat ilustrativni izvor za proučavanje prošlosti grada Zagreba u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća., a knjiga sadrži cjelokupan analitički inventarni popis Ulčnikove zbirke i izbor fotografija iz njezina fundusa.