Isprave zagrebačkog Gradeca od Bele IV. do Karla VI.

Branka Molnar

Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 1999. 30 str.

Cijena: Rasprodano

Iz predgovora:

Čuvarice vremena, svjedoci povijesti, isprave su sastavni dio naše nacionalne memorije i kulturne baštine. Samosvojne i različite, nastale u srednjovjekovnim kancelarijama, isprave su danas većini ljudi prava zagonetka. Pisane su drukčijim jezikom i pismom na pergameni, simbolu srednjeg vijeka, materijalu čiji je nastanak povezan s legendom.
Svaka isprava ima svoju priču. Želimo li je je saznati, moramo upoznati čitav jedan mali svijet osoba koje sudjeluju u stvaranju isprave, od auctora, čijom voljom se isprava sastavlja, do destinatariusa kome je isprava namijenjena.

Sastavljanje isprava tražilo je posebnu vještinu, poznavanje formula, njihovog redosljeda, jezika i pisma (scriptura diplomatica). Pisari su nastojali da svaki redak bude jednak, a pravilna izmjena tankih i debelih duktusa, kratice, ligature i ornamentacija rukopisa ovisile su o vrsti pisma i značaju isprave.

Sastavni dio isprave je i pečat, dokaz njezine vjerodostojnosti. Pečati su većinom izrađeni od voska, krhki i lomljivi, najčešće okruglog oblika, obješeni o svilene niti ili utisnuti na samu ispravu.

Sačuvane u malom broju, većinom restaurirane, isprave u arhivu čuvaju se s naročitom pažnjom kako bi se spriječilo štetno djelovanje svjetla, vlage i prašine.
Ovom izložbom pokušali smo predstaviti neke od najljepših isprava pohranjenih u Državnom arhivu u Zagrebu. Nadamo se da će Vas njihova ljepota privući. (B.M.)

Sadržaj:

Bela IV. dodjeljuje Zagrebačkom Gradecu povlastice slobodnoga kraljevskoga grada. ( 1242 )
Bela IV. dodjeljuje Zagrebačkom Gradecu zemljište Svibje i određuje obvezu plaćanja banu dvjesto pensa na godinu. (1258)
Stjepan V. potvrđuje darovnicu zemljišta Svibje Zagrebačkom Gradecu i obvezu plaćanja banu dvjesto pensa na godinu. (1270)
Karlo I. potvrđuje pravo Zagrebačkoga Gradeca na zemljište Kobiljak. (1317)
Karlo I. potvrđuje Zagrebačkom Gradecu povlastice koje mu je dao Bela IV. (1324)
Ludovik I. potvrđuje povlastice Zagrebačkom Gradecu. (1359)
Žigmund I. potvrđuje povlastice koje su Zagrebačkom Gradecu ranije dodijelili Bela IV. i Karlo I. (1406)
Matija I. potvrđuje Zagrebačkom Gradecu pravo na Markov sajam. (1464)
Matija I. naređuje Stolnobiogradskom kaptolu neka Zagrebački Gradec uvede u posjed zemljišta Dedići, Crnomerec, Bitek i Novaki i prijelaza Kraljev Brod na Savi. (1472)
Vladislav II. potvrđuje povlastice koje su Zagrebačkom Gradecu dodijelili njegovi prethodnici. (1493)
Ludovik II. izuzima gradečke trgovce od plaćanja maltarine u cijelom kraljevstvu. (1519)
Ferdinand I. potvrđuje da će poštovati povlastice Zagrebačkog Gradeca. (1527)
Ferdinand I. izvješćuje građane Zagrebačkog Gradeca o imenovanju povjerenika koji će skrbiti za njihovu obranu od Turaka. (1547)
Ferdinand l. obećava građanima Zagrebačkog Gradeca pomoć pri utvrđivanju njihova grada. (1548)
Maksimilijan II. zahtijeva od Zagrebačkog Gradeca uplatu tisuću florena u kraljevsku blagajnu kao pomoć Kraljevstvu pri obrani od Turaka. (1564)
Maksimilijan II. zahtijeva od Zagrebačkog Gradeca dovoljne količine namirnica za opskrbu vojske koja će ići u pohod protiv Turaka. (1565)
Maksimilijan II. potvrđuje povlastice koje su Zagrebačkom Gradecu dodijelili njegovi prethodnici. (1569)
Maksimilijan II. ustupa Zagrebačkom Gradecu pravo na održavanje Cvjetnog sajma i potvrđuje starija prava na održavanje Markova i  Margaretskog sajma. (1569)
Maksimilijan II. od građana Zagrebačkog Gradeca traži da dođu svjedočiti pred Zagrebački kaptol u slučaju gradskog suca Ivana Blažekovića. (1571 )
Maksimilijan II. od Zagrebačkoga Gradeca zahtijeva ustupanje jednog topa trgovištu Ivanić. (1572 )
Rudolf II. poziva Zagrebački Gradec da pošalje svoje izaslanike u Bratislavu na zasjedanje zajedničkog sabora. (1577 )
Rudolf II. zahtijeva od Zagrebačkoga Gradeca usvajanje gregorijanskog kalendara. (1584)
Rudolf II. od Zagrebačkoga Gradeca zahtijeva provedbu banske naredbe u svezi s obranom od Turaka. (1594)
Tavernik zakazuje sjednicu Tavernikalnog suda u Zagrebačkom Gradecu. (1605)
Tavernik poziva buntovne građane Zagrebačkoga Gradeca da budu mirni dok ne dođe odgovor od kralja. (1607 )
Matija II. potvrđuje prvi organizacijski statut Zagrebačkoga Gradeca. (1609)
Matija II. potvrđuje reformirani statut Zagrebačkoga Gradeca. (1618)
Ferdinand II. prepušta Zagrebačkom Gradecu prihod od tridesetine za obnovu tornja župne crkve sv. Marka. (1655 )
Ferdinand II. daruje Zagrebačkom Gradecu pravo na održavanje sajma na blagdan Svetog Duha i na blagdan Svetog Šimuna i Tadeja. (1655)
Karlo VI. potvrđuje statut Zagrebačkoga Gradeca. (1712 )