IZLOŽBA OPJEVANI ZAGREBAČKI PARKOVI

U ORGANIZACIJI DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU

PETAK, 13. LIPNJA 2025., U 13 SATI, RESTORAN MAKSIMIR, ZAGREB.

Svečano otvorenje izložbe Opjevani zagrebački parkovi, autora Vanje Devčića i Domagoja Čička, održat će se u petak, 13. lipnja 2025., u 13 sati u prostoru restorana Maksimir u Zagrebu.

Izložba Opjevani zagrebački parkovi treća je izložba iz ciklusa Opjevani Zagreb, kojom se, nakon trgova i ulica, zaokružuje ovaj projekt. Poput ulica i trgova, i gradski parkovi, perivoji i šetališta poslužili su kao inspiracija brojnim pjesnicima, čije odabrane radove predstavljamo ovom izložbom. Izložba slijedi konceptualne temelje prethodnih dviju, spajajući pjesničko stvaralaštvo o zagrebačkim parkovima s ilustrativnim arhivskim gradivom Državnog arhiva u Zagrebu.

Parkovi, perivoji i šetališta imaju istaknutu ulogu u urbanom tkivu, iako im značaj nije toliko centralan kao trgovima ili ulicama. Njihove funkcije vezane su prvenstveno uz slobodno vrijeme, odmor i uživanje te služe kao središnji oblik ostvarivanja povezanosti s prirodom u urbanoj sredini. Uređenje parkova, perivoja i šetališta izvorno je bilo povezano s gradnjom plemićkih palača i rezidencija, koje se nastojalo uklopiti u viziju idealizirane prirode. S vremenom se taj trend proširio i na gradske sredine, gdje se svijest o važnosti zelenih površina javlja u renesansno doba s pojavom planskog promišljanja uređenja gradova, a posebice postaje aktualna u 19. i 20. stoljeću u kontekstu širenja gradova uslijed pojačane industrijalizacije i urbanizacije.

U Zagrebu je prvi primjer svjesnih nastojanja na uređenju prirode bio park Maksimir, uređen krajem 18. stoljeća, tada još izvan samog gradskog područja. U naredna dva stoljeća kroz projekte uređenja grada i kroz njegovo širenje redovito se posvećivala pažnja i oblikovanju parkova, perivoja i šetališta. Posebno je to došlo do izražaja prilikom uređenja tzv. Zelene potkove, zamišljene kao perivojni okvir središta grada. I u širenju grada u 20. stoljeću vodilo se računa o uređenju zelenih površina u novim gradskim četvrtima, iako ne svugdje u podjednakoj mjeri. Tu svakako treba spomenuti dva velika parka – Jarun i Bundek, koji su postali središnja mjesta povezivanja s prirodom u novim gradskim predjelima. U procesima širenja i oblikovanja grada kroz protekla dva stoljeća, parkovi su postali integralni dio gradske sredine, riječima Snješke Knežević uljuđena priroda i idealizirani krajolik, oaze kontemplacije, odmora i igre … otjelovljenje idile, paradigma raja.

Izložba je namijenjena svima: arhivističkoj zajednici i ostalim djelatnicima u kulturi, našim korisnicima te široj publici, kako Zagrepčanima, tako i našim gostima. Nadamo se da će izložba obogatiti i nadahnuti njezine posjetitelje.

• Autori izložbe: Domagoj Čičko, Vanja Devčić
• Stručni suradnici: Alen Boronić, Maja Brunec, Ivana Ciko Vidović, Nina Ćosić, Gorana Hrbud, Luce Jeleč, Lea Kasabašić Meštrić, Domagoj Pintač, Ivan Smiljanić, Ema Zajec
• Dizajn i grafička priprema: Kristina Džepina – Bajić, Artikula studio j.d.o.o.
• Lektura: Maja Brunec
• Tisak: Ars kopija