Povijesni spomenici grada Zagreba. Gradski zapisnik nakon požara 1674. Nastavak (1680.-1686.). Sv. 23

Lelja Dobronić, Branka Molnar

Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2004., 255 str.

Cijena: 50kn / 6, 64 €

Iz predgovora:

U ediciji Povijesni spomenici grada Zagreba dosad su izišla dvadeset i dva sveska. U tim izdanjima objavljene su Izprave 1093. – 1617., Knjige sudbenih poziva i presuda 1355. – 1608., Knjige o posjedih 1384. – 1526., Računi 1368. – 1593., Zapisnici sjednica gradske uprave 1604. – 1834., Spisi o gradskim kmetovima 1615. – 1665., Knjige gradskih prihoda i rashoda 1614. – 1669., Knjiga zagrebačkih građana 1733. – 1799. i Razni protokoli 1639. – 1679 .

Protocollum Liberae Regiae Civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis post infoelicem et generalem eiusdem civitatis conflagrationem tempore egregiorum Michaelis Puczak iudicatus et Ioannis Sorsa notariatus in anno Domini millesimo sexcentesimo septuagesimo quarto inchoatum, Gradski zapisnik koji se počeo voditi nakon požara 1674., za vrijeme dok je Mihalj Puczak bio gradski sudac, a Ivan Sorsa gradski bilježnik nalazi se u Državnom arhivu u Zagrebu u sastavu fonda Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, pod signaturom 1655 (stara signatura 75). Zapisnik sadrži ukupno 318 isprava upisanih u razdoblju od Blaževa 1675. do Blaževa 1686. godine. U dvadeset i drugom svesku edicije Povijesni spomenici grada Zagreba, zbog njegove velike opsežnosti, nije mogao biti objavljen cijeli sadržaj Zapisnika nego samo 173 isprave iz razdoblja od 1675. do 1679. godine. Drugi dio Zapisnika, preostalih 145 isprava iz razdoblja od 1680. do 1686. godine, objavljujemo u ovom, dvadeset i trećem svesku Povijesnih spomenika grada Zagreba. (B. M.)

Iz uvoda:

Svakoj ispravi upisanoj u Zapisnik prethodi kratak sažetak na latinskom jeziku koji definira vrstu isprave i njezine sudionike, a ponekad i pravni čin. Prema tim sažecima, većina upisanih isprava su fassiones, fasije (ukupno 283). Osim njih, Zapisnik sadrži 16 isprava koje potvrđuju pravo vlasništva (litterae privilegiales, privilegium novum, privilegium, litterae Civitatis, testimoniales, informatio), četiri isprave darovnog sadržaja (donationale seu privilegium, donationales Civitatis), pet oporuka (testamentum, testamentaria dispositio), sedam pogodbi (transactio, contractus), dvije kontradikcije (contradictio) i jednu ispravu o osnivanju cehovske zaklade (fundatio Cehae).
Fasije koje nalazimo u Zapisniku imaju svoju pravnu podlogu u senatskoj odredbi iz 1656. godine. Ta je odredba propisivala dva osnovna uvjeta pravne valjanosti kupoprodaje i zaloga nekretnina. Prvo, da svi oni koji prodaju ili zalažu svoja dobra i kuće na gradskom području moraju o tome sastaviti odgovarajuće fasije pred gradskim sucem i magistratom. Drugo, da kupci i oni koji uzimaju u zalog moraju pred magistratom položiti novac za nekretninu koju kupuju ili uzimaju u zalog. Sve kupoprodajne ili založne transakcije provedene drugdje ili na drugi način bit će bez vrijednosti, a gradski fisk će od magistrata tražiti da ih proglasi nevažećima. Iz teksta odredbe vidi se da su prema vremenskom trajanju dogovorene transakcije razlikovali dvije osnovne vrste fasija: trajnu (fassio perennalis) i založnu (fassio pignoratitia). Pravni čin kojeg je regulirala fassio perennalis bila je kupnja (emptio), prema trajnom pravu (ius perennale), dok je fassio pignoratitia regulirala uvjete zaloga (pignoratio), prema založnom pravu (ius pignoratitium).
S vremenom se pojam fassio proširio izvan opsega kupoprodaje i zaloga nekretnina. Tako i u Zapisniku osim pojmova fassio i fassio pignoratitia , nalazimo i druge: transactio seu fassio cambialis (fassio cambialitia, fassio cambialis ), fassio transactionalis , fassio parafernalis et reciproca , fassio donationalis , fassio mutua , fassio seu privilegium .Prema Zapisniku, u razdoblju od 1675. do 1686. godine ukupno su prodane 303 nekretnine. Najviše je prodanih funduša (fundus, fundus civilis, fundus desertus), njih 90, zatim 47 kuća (domus, domus murata, domus lignei operis), od toga 11 bez funduša i 36 s pripadajućim fundušem. Slijede 54 zemljišta različite vrste (terra, terra arabilis, terra deserta, particula terrae, allodium), 37 vrtova (hortus, hortulus, particula horti), 31 vinograd (vinea, vineola, particula vineae), 17 šuma (silva, sylva, silvula) i 14 sjenokoša (foenile, particula foenilium). Ostalih trinaest prodanih nekretnina su ruševine zidova (rudera), spremnice (celaria, horrea), mlinovi (mola, portio molae), polovina izvora (dimidium fontis), štale (stala, dimidium stali) i grobnice (sepulchra).Prema broju prodanih nekretnina, možemo uspostaviti svojevrsnu listu «najvećih prodavača». U nju ulazi gradski fisk, koji je u ime grada prodao devet nekretnina (većinom napuštene funduše), senator Stjepan Judnekovich (prodao devet nekretnina), senator Matija Faberius (prodao osam nekretnina) i edili Svetog Marka koji su prodali četiri nekretnine. Kupaca nekretnina ima manje nego prodavača, ukupno 129. Od toga, pravnih osoba je pet (gradski fisk, red klarisa, isusovci, Crkva Svetog Marka i Isusovačko sjemenište). Ostatak kupaca čini 70 muškaraca pojedinačno, 44 bračna para, pet puta po dva muškarca i samo pet žena pojedinačno. Očekivano, «veliki kupci» nekretnina većinom su senatori. Tako je senator Mihalj Koziak kupio deset, Ignjat Uzulin devet, Mihalj Czvetkovich osam, Nikola Tribinacz sedam, a senatori Matija Faberius i Jakov Illiassich po šest nekretnina u razdoblju 1675. – 1686. godine.Već i ova djelomična socio-ekonomska analiza pokazuje da su podaci koji se nalaze u ovom i u prethodnom izdanju Povijesnih spomenika grada Zagreba bogat izvor za istraživanje povijesti Zagrebačkog Gradeca iz druge polovine sedamnaestog stoljeća. To je stoljeće bilo možda jedno od najtežih u povijesti Gradeca. Požari 1624. i 1645., potres 1646., velika poplava potoka Medveščaka 1651. i požar 1674. godine samo su neke od ondašnjih elementarnih nepogoda, praćenih epidemijama zaraznih bolesti, glađu i siromaštvom. Odredbe Gradskog poglavarstva o obvezi gradnje kuća na napuštenim fundušima pomagale su regulaciji imovinsko-pravnih odnosa i obnovi grada. Rezultat toga su i fassiones koje možemo čitati u ovom Gradskom zapisniku nakon požara 1674. (B. M.)

Sadržaj:

Predgovor

Uvod

PROTOCOLLUM LIBERAE REGIAE CIVITATIS MONTIS GRAECENSIS ZAGRABIENSIS POST INFOELICEM ET GENERALEM EIUSDEM CIVITATIS CONFLAGRATIONEM TEMPORE EGREGIORUM MICHAELIS PUCZAK IUDICATUS ET IOANNIS SORSA NOTARIATUS IN ANNO DOMINI MILLESIMO SEXCENTESIMO SEPTUAGESIMO QUARTO INCHOATUM (CONTINUATIO ANN. 1680. – 1686.)

Index nominum

Index rerum

Index locorum

Index verborum croaticorum

Izdanja objavljena u ediciji Povijesni spomenici grada Zagreba