Povijesni spomenici grada Zagreba. Fasije i oporuke. (1687. – 1696.). Sv. 24
Branka Molnar
Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2007., 282 str.
Cijena: 50kn / 6, 64 €
Iz uvoda:
U ovom svesku Povijesnih spomenika grada Zagreba objavljeno je 145 isprava koje su bile zapisane u dva gradska zapisnika nastala nakon 1686. godine. Velika većina tih isprava, njih 140, datira iz razdoblja od 1687. do 1696. godine. Pet isprava potječe iz ranijeg razdoblja (jedna isprava nastala je 1667. godine, dvije 1671., jedna 1672. i jedna 1682. godine) i one nisu predmet sadržajne analize u ovom tekstu.
Kao i u prethodnom razdoblju (1675. – 1686.) , i u ovom razdoblju (1687. – 1696.) postoji neujednačenost u upisivanju isprava u gradske zapisnike. Tako je 1687. upisana samo jedna isprava, 1688. i 1689. bilo je upisano po sedamnaest isprava, 1690. trinaest, a 1691. čak dvadeset. Taj broj drastično pada 1692. godine, kad su upisane samo dvije isprave, da bi se već 1693. upisalo 20 isprava. Godine 1694. upisano ih je deset, a 1695. devetnaest. Čak 30 isprava ukupno je bilo upisano 1696. (ovdje je objavljeno njih 21). Ove oscilacije u dinamici upisivanja isprava isključivo su bile posljedica povremene odsutnosti službenog gradskog bilježnika. Naime, Jakov Illiassich, osim što je bio gradski bilježnik, bio je i zagrebački podžupan i morao je prisustvovati sjednicama sabora u Požunu, a to je često koindiciralo sa sjednicama magistrata na Blaževo. Umjesto njega, gradske zapisnike mogao je tada voditi substitutus notarius, kao što je to bio 1691. Ivan Ztepanich, a 1692. Nikola Tribinacz (Illiassich je tada bio u Beču). Gradski bilježnik nije bio jedini koji nije redovno prisustvovao sjednicama Magistrata na Blaževo. Tako je Magistrat našao za shodno da 1692. upozori gradskog suca da mora biti »češće prisutan u službi«, a u slučaju da je »odsutan u državnom poslu«, zamjenjivat će ga Miha Kozjak (kao substitus iudex) .
Od 140 ovdje objavljenih isprava nastalih u razdoblju od 1687. – 1696. godine, najveći dio (89 isprava) čine fasije koje se odnose na kupoprodaju, 17 isprava odnosi se na darivanje (od toga 7 na uzajamno darivanje supružnika, reciproca), 10 na zamjene nekretnina (cambiatitia, cambiatica), 9 na zalog (impignoratitia), 4 su oporuke, a ostalih 11 odnosi se na neki drugi pravni čin (assensus fisci, reversales seu quietantionales i druge).
Najčešći predmeti kupoprodaje bili su funduši, njih 29, od toga samo jedan semidesertus. Slijede kuće, njih 28, velikom većinom drvene (23), dvije djelomično zidane, jedna napola zidana, jedna potpuno zidana i jedna za koju nije precizirano od kojeg je materijala. Prodano je 17 vinograda (12 cijelih i pet dijelova ), 15 oranica (12 cijelih i tri dijela ), 10 vrtova (osam cijelih i dva dijela ), devet šuma (osam cijelih i jedan dio), tri hambara, dvije sjenokoše, jedna zidana nusprostorija, jedan mlin te pet grobnica i dva klecala u crkvi svetog Marka. Ukupno, u razdoblju od 1687. – 1696. godine bilo je kupljeno ili prodano 115 nekretnina. Očita je razlika u odnosu na prethodno razdoblje (1675. – 1686.), kad je, neposredno nakon velikog požara bilo prodano čak 303 nekretnine: 90 funduša, 47 kuća, 54 zemljišta, 37 vrtova, 31 vinograd, 17 šuma i 14 sjenokoša. Ovo smirivanje tržišta nekretnina u razdoblju od 1687. – 1696. godine odrazilo se i na strukturu i broj njihovih kupaca. Nije više slučaj, kao u prethodnom razdoblju da pojedini senatori kupuju po deset ili devet nekretnina. Sad se kao kupci najčešće spominju braća Gallovich, gradski kmetovi (4 puta), što pomalo iznenađuje, zatim gradski prisjednici (M. Filipchich, P. Augustone), gradski kapetan J. Pozvinszky, građani M. Eberle i I. Zagorechki (po 3 puta) te po dva puta kraljevinski protonotar J. Plemich, gradski sudac I. Ztepanich, gradski prisjednici (J. Skerniugh, A. Koren), građani A. Kraiachich, J. Verbanasz, N. Persin i, opet, gradski kmetovi I. Haramia i N. Lovrekovich.U ovom razdoblju susrećemo četiri pravne osobe kao prodavače: gradskog fiska (deset puta), edile crkve sv. Marka (dva puta), krojački ceh (dva puta) i jednom edile kapele svete Uršule. Od fizičkih osoba, prodavači su najčešće bili pojedini građani, udovice (devet puta), gradski kmetovi (sedam puta), gradski prisjednici (šest puta), gradski bilježnik (dva puta) i drugi.
Osim ove male statistike, i pregled kazala imena i predmeta pokazuje da se Zagrebački Gradec oporavio od požara 1674., da je najvećim dijelom ponovo izgrađen i da više nema napuštenih funduša, da se u njemu sve više nastanjuju bogati pojedinci koji osim svojih titula i novca, donose i potrebu za novim zanimanjima. Tako, putem ovih isprava, u gradu susrećemo kirurga, dva doktora medicine, ljekarnika, učitelja umjetnosti, kraljevinskog protonotara, plemićke obitelji Jellachich, Ratkay i Nagy, bogate udovice, a možemo pratiti i ekonomski i statusni uspon nekih pojedinaca. Gradec polako kroči prema kraju 17. stoljeća. Kako, to ćemo vidjeti u nastavku, u sljedećem svesku Povijesnih spomenika… (B. M.)
Sadržaj:
Predgovor
Uvod
PROTOCOLLUM FASSIONUM (1687. – 1693.)
- Fassiones anni milesimi sexcentesimi octuagesimi octavi.
- Fassiones anni milessimi sexcentessimi octuagesimi noni. Quae pro festo divi Blasii, Episcopi et Martyris sunt expeditae et obsigillatae.
- Fassiones anni 1690. pro festo Divi Blasii, Episcopi et Martyris expeditae et maiori sigillo Civitatis huius obsigillatae.
- Fassiones anni milessimi sexcentesimi nonagesimi primi. Pro festo divi Blasii, Episcopi et Martyris sub maiori Liberae Regiae Civitatis Zagrabiensis sigillo authentico celebratae.
- Fassiones anni millesimi sexcentesimi nonagesimi tertii pro festo Divi Blasii Episcopi et Martyris celebratae.
PROTOCOLUM FASSIONUM LIBERAE REGIAE CIVITATIS MONTIS GRAECZENSIS ZAGRABIENSIS ANNI MILLESIMI SEXCENTESIMI NONAGESIMI TERTII ET SEQUENTIUM
- Sequentes fassiones Anni millesimi sexcentesimi nonagesimi quinti ipso die et festo Divi Blasii, Episcopi et Martyris modo infrascripto factae.
- Fassiones Anni 1696 pro festo Beati Blasii, Episcopi et Martyris, modo infrascripto factae.
Index nominum
Index rerum
Index locorum
Index verborum Croaticorum
Popis Izdanja u ediciji Povijesni spomenici grada Zagreba