Noć muzeja 2016.

Temom jedanaeste po redu Noći muzeja 2016. Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer hrvatski mecena odana je počast jednom od utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija, političaru i biskupu te jednom od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Posebno bi se naglasila vrijednost sakralnih fundusa kao vrijednih i značajnih kulturnih dobra, te utjecaj biskupa Strossmayera na formiranje pojedinih muzeja i stvaranje zbirki  kao i sve značajniju intenciju otvaranja sakralnih muzeja.  Ovogodišnja tema je nastavak ideja manifestacije da se kroz muzejske i sakralne  funduse i događanja, predstave  velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti, a s druge strane da se u kraju iz kojeg su te velike ličnosti potekle, afirmiraju moguće kulturno-turističke ture, koje kroz kulturu mogu doprinijeti održivom razvoju destinacije.

Državni arhiv u Zagrebu je ove godine, po prvi put, sudjelovao na manifestaciji Noć Muzeja.

Za tu smo prigodu priremili raznovrstan i zanimljiv program, a centralni  događaj manifestacije  je bila promocija prve elektroničke publikacije Državnog arhiva u Zagrebu pod nazivom

Zagreb godine 1913. – 1925. – Izvještaji Gradskog poglavarstva u Zagrebu koja donosi digitalizirane izvještaje Gradskog poglavarsta koji mogu poslužiti kao prvorazredan izvor za sve istraživače povijesti grada Zagreba. Publikaciju su predstavili dr.sc. Živana Heđbeli, ravnateljica Arhiva, dr. sc. Željko Holjevac, izvanredni profesor na Odsjeka povijest Filozofskog fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Katarina Horvat, voditeljica I. odjela za sređivanje i obradu arhivskog gradiva i idejna začetnica i glavna urednica ovog projekta digitalizacije te Žarko Ament, suradnik u digitalizaciji arhivskog gradiva.

Centralni dio programa su glazbenim nastupom oplemenili članova Zbora studenata latinskog jezika s Hrvatskih studija.

Također su organizirana  tri jednosatna stručna vodstava putem kojih su se posjetitelji mogli upoznati sa značajem arhivske institucije u društvu odnosno zajednici, s poviješću i fundusom Državnog arhiva u Zagrebu te su, uz ragled zgrade arhiva – palače Erdödy-Drašković, se mogli upoznati s poviješću iste. Vodstva je realizirala Mihaela Barbaric.

U sklopu programa se mogla razgledati međunarodna izložba slovenskih i hrvatskih arhiva Vlakom preko granice / Z vlakom čez mejo koja se temelji na prikazu gradiva koje arhivi čuvaju u svom fundusu i gradivu srodnih institucija, a koje se tematski odnosi na pruge koje prelaze preko današnje slovensko – hrvatske granice na području nadležnosti svih šest arhiva uključenih u projekt. Cilj izložbe je naglasiti važnost željeznice u povezivanju ljudi i prostora, nekad i danas, s refleksijom na situaciju u pograničnom prostoru i jačanju kolektivnih veza.

Uz izložbu je Klub željezničkih modelara Zagreb postavio mobilnu maketu željeznice, predstavljenu od strane predsjednika kluba Vjekoslava Sutona, a koja je pobudila veliku zainteresiranost posjetitelja svih dobnih skupina.

Uz postav izložbe organizirano je i izvlačenje dobitnika nagradne pitalice pod sponzorstvom HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Infrastrukture i Slovenskih željeznica.

Posebno smo ponosni na mlade zagrebačke srednjoškolce koji su pobjednici Nagradnog natječaja za srednje škole grada Zagreba za najbolji literarni rad na temu “Arhiv / arhivsko gradivo / arhivist raspisanog od strane Državnog arhiva u Zagrebu i čije je proglašenje upriličeno za Noć Muzeja. Naš arhiv u svom radu ima razvijene modele za edukaciju mladih generacija o kulturnoj baštini i razvijanju svijesti za značaj arhiva i važnost arhivskog gradiva kao izvora za povijesti grada Zagreba, njegov povijesni i kulturni identitet.

Noć Muzeja 2016. u zagrebačkom je arhivu zabilježila odličan odaziv od skoro 800 posjetitelja, što je iznimno velik uspjeh za kulturnu ustanovu našeg profila, koja, unatoč svojem značaju u društvu, još uvijek nije dovoljno prepoznata u javnosti.