Šetnja Zagrebom dokonog purgera

Šetnja Zagrebom dokonog purgera
Tjedan arhiva 2004.

Autorica izložbe: Dubravka Čengić i Ivana Prgin

Suradnici na postavu izložbe: Danijela Milovac, Ivan Penava, Katarina Horvat i Mihaela Topolovec

Tijekom Tjedna arhiva 2004. u Državnom arhivu u Zagrebu postavljena je izložba “Šetnja Zagrebom dokonog purgera”.

U nizu svojih zadataka Državni arhiv u Zagrebu posebnu pažnju posvećuje predstavljanju, putem prigodnih izložbi, svog bogatog fundusa široj javnosti. Tema ove izložbe bio je Zagreb na starim fotografijama, a naziv izložbe, Šetnja Zagrebom dokonog purgera, kao i koncepcija inspirirani su istoimenim prilogom koji je izlazio u Reviji Zagreb početkom 40-tih godina prošlog stoljeća.

Od svog otkrića 1839. pa do danas, fotografije su nezaobilazne u bilježenju događanja i prostora. Važan su dio arhivskog gradiva, nalazimo ih u raznim zbirkama, osobnim i obiteljskim fondovima, ali i muzejima, knjižnicama, privatnim kolekcijama. Nužne su za uspostavu vizualne komunikacije s prošlošću, a naše predodžbe o proteklim vremenima obogaćuju novim spoznajama.

Fotografije čije su replike predstavljene na ovoj izložbi obuhvaćaju razdoblje od druge polovine 19. do kraja prve polovine 20. stoljeća. Najstariji izloženi uzorci prikazuju Zagreb neposredno pred veliki potres koji je 1880. zadesio grad i nepovratno izmijenio njegovo lice. Iako je šteta bila velika, grad se brzo oporavio, postupno se počeo mijenjati i širiti donjogradskim nizinama. Taj rast i razvoj grada do kraja prve polovine 20. stoljeća, koji prati ova izložba, zabilježili su brojni poznati, ali i nepoznati zagrebački fotografi. Njihovu bogatu fotografsku baštinu Državni arhiv u Zagrebu čuva u svojoj Zbirci fotografije, a osim iz ove zbirke za izložbu su korištene i fotografije iz zbirke Ulčnik Ivan.

Naš imaginarni dokoni purger nudi posjetitelju, pomoću izloženih replika fotografija, šetnju kroz vrijeme i prostor. Raspon tema je širok. Šetnja započinje zagrebačkim ulicama, nastavlja se gradskim trgovima i parkovima. Obilazeći poznata mjesta, ona vodi do tržnica, banaka, pošte, gradilišta Hrvatskog narodnog kazališta. Vodi do gradskih bolnica, ubožnica, iako možda manje atraktivnih, ali neizbježnih sadržaja jednog grada. Dalje se nastavlja do gradskih crkava, škola, raznih sportskih objekata, tvornica, vojarni. Neki prikazani prostori današnjem su šetaču možda neprepoznatljivi, druge je vrijeme odnijelo u nepovrat. Svaki od odabranih izložaka svjedoči o djeliću povijesti našeg grada. Živo interpretira prostore pretvarajući ih u dio vizualne baštine i ukupne memorije svima nam najdražeg grada.

Izbor iz postava:

 

Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter