Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova

HR-DAZG-880 Porezna uprava za grad Zagreb

E-mail Ispis
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-880

VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1921. – 1928.] 1929. – 1933.

KOLIČINA GRADIVA: 52 knj., 26 kut. (6,2 d/m)

Sadržaj FONDA:

Gradivo se sastoji od registraturnih pomagala (kazala i urudžbenih zapisnika), povjerljivih spisa, zapisnika poreznih odbora, likvidacionih knjiga, knjiga oblasnih prireza, knjiga taksi i drugog.

SERIJE U FONDU:

1. Registraturna pomagala, 1930. -1933., 17 knj.

2. Povjerljivi spisi, 1929. - 1933., 5 kut.

3. Zapisnici sjednica poreznih odbora, 1930., 1932., 18 knj.

4. Knjige oblasnih prireza, 1928. – 1931., 15 knj.

5. Naplate takse, 1921. – 1933., 21 kut.

6. Ostalo, 1930., 2 knj.

Valorizacija FONDA: 3

Gradivo može poslužiti kao pomoćni izvor prilikom istraživanja podataka o prikupljanju poreza i prilikom proučavanja novije gospodarske povijesti na zagrebačkom području. Sačuvani podaci o plaćenom porezu mogu svjedočiti o određenim financijsko-pravnim transakcijama pojedinaca i na taj način biti dokazno sredstvo.

Jezik U GRADIVU: hrvatski

Pismo U GRADIVU: latinica 

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI

naziv STVARATELJA FONDA: POREZNA UPRAVA ZA GRAD ZAGREB

Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb

Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1929. - 1941.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:

Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.

Poreska uprava za grad Zagreb, 1929. - 1933.

Poreska uprava I., II., III., 1933. - 1941.

Porezni ured I., II., III., 1941. – 1945.

HISTORIJAT STVARATELJA fonda:

Nakon utemeljenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do novih promjena u financijalnoj upravi. Godine 1919. osnovana je Delegacija Ministarstva financija za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu, koja je bila nadređeni organ svim financijalnim uredima u pokrajinama. Pod neposrednom nadležnošću Delegacije bila su financijalna ravnateljstva, pa tako i Financijalno ravnateljstvo u Zagrebu.

Uredbom od 9. listopada 1928. o organizaciji financijalne struke i službe, pod Ministarstvom financija stoje neposredno financijalne direkcije, koje obavljaju financijalnu upravnu vlast na svom području. Njima su u poslovima porezne, taksene i blagajničke službe podređene porezne uprave. Ova uredba određuje i nadležnost poreznih uprava, a teritorijalnu nadležnost i broj poreznih uprava određuje ministar financija. Porezne uprave obavljaju sve isplate iz državnih proračuna prema nalozima odjeljenja financijalnih direkcija za Državno računovodstvo iz prikupljenih svota na svom teritoriju. Nadalje, podnose financijalnim direkcijama račune o prikupljenim prihodima i izvršenim rashodima. Šalju joj sve dokumente na osnovi kojih su isplate izvršene. Primaju od svih državnih nadleštava depozite, koje čuvaju do rasprave o depozitu, a tada će deponirane svote, po naređenju naredbodavca, izdati. Viškove prikupljenog novca, preko iznosa potrebnog za tekuće rashode, šalju blagajnicima Financijske direkcije. Izvršavaju sva naređenja koja dobiju kao računovodstveno-blagajnički organ od Financijske direkcije, Odjeljenja za Državno računovodstvo, odnosno od Generalne direkcije Državnog računovodstva. Prikupljaju porezne prijave i sve podatke za razrez državnih dadžbina. Razrezuju porez i prikupljaju državne prihode, ako to nekom drugom nije dano u nadležnost. Naplaćuju samoupravne i komorske prireze, ako im je to stavljeno u dužnost posebnim zakonom. U prvom stupnju rješavaju o svim predmetima. Sklapaju porezne račune i predaju ih financijskim direkcijama, sklapaju račune po samoupravnim kotarskim proračunima. Rješavaju sporove egzekutivnog postupka, obavljaju i ostale poslove koji su im po zakonu stavljeni u dužnost.

Godine 1929. ukidaju se sve kotarske financijske uprave i porezni uredi. Rješenjem Ministra financija od 13. prosinca 1928. o osnivanju poreznih uprava, osnovano je pri Financijskoj direkciji u Zagrebu 30 poreznih uprava, među kojima i Poreska uprava u Zagrebu za kotare zagrebački, velikogorički, zelinski, dugoselski i samoborski, kao i Poreska uprava Zagreb grad.

Zakonom o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji od 7. prosinca 1929. organizacija se donekle mijenja. Ministarstvu financija su neposredno podređene financijske direkcije. U Zagrebu je bilo sjedište Savske financijske direkcije. Pod upravom III. odsjeka za neposredne poreze pri Savskoj financijskoj direkciji, kao i ostalim direkcijama, nalazile su se porezne uprave, koje su bile vlast za izvršenje porezne, taksene i računovodstvene službe. Odlukom Ministarstva financija br. 86824/III od 7. studenog 1932. politički kotari Samobor, Sveti Ivan Zelina, Pisarovina i Velika Gorica odvajaju se u porezno-administrativnom pogledu od Poreske uprave Zagreb-srezovi i osnivaju samostalne porezne uprave i to: za kotar Samobor Poresku upravu sa sjedištem u Samoboru, za kotar Sv. Ivan Zelina Poresku upravu sa sjedištem u Sv. Ivanu Zelini, a za kotare Pisarovinu i Veliku Goricu posebnu Poresku upravu sa sjedištem u Velikoj Gorici. Pod Poreskom upravom Zagreb–srezovi ostaju kotari Zagreb, Donja Stubica i Dugo Selo. Sve ove Porezne uprave započele su radom 1. siječnja 1933. Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Nakon stvaranja Banovine Hrvatske, došlo je do prenošenja nadležnosti organa državne vlasti na organe banske vlasti, jer je u području prikupljanja financija Banovina Hrvatska stekla određenu financijsku samostalnost. Uredbom o Državnom financijskom inspektoratu od 23. travnja 1940. osnovan je u Zagrebu Državni financijski inspektorat, kao drugostupanjska financijska vlast za područje Banovine, neposredno podređen Ministarstvu financija. U njegovu nadležnost prešli su svi poslovi u predmetu državnih taksa i državne trošarine koji su do 31. ožujka 1940. bili u nadležnosti financijskih direkcija. Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Nadležnost i poslovanje referenata za državne prihode pri poreznim upravama, kao i referenata pri reklamacijskim odborima, određeni su Uredbom o odnosima i suradnji državnih i banskih službenika u poreznim upravama na području Banovine Hrvatske.

Od 1. siječnja 1941. u gradu Zagrebu djeluje pet poreznih uprava – četiri za grad Zagreb i jedna Poreska uprava za srez Zagreb sa seoskim općinama u neposrednoj blizini grada.

DOPUNSKI IZVORI:  

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-15  Porezna uprava I.

HR-DAZG-16  Porezna uprava II.

HR-DAZG-17  Porezna uprava III.

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA–125  Delegacija Ministarstva financija Kraljevine SHS za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje

HR-HDA–150  Savska banovina. Financijsko odjeljenje

HR-HDA–152  Savska financijska direkcija u Zagrebu

BIBLIOGRAFIJA o fondu:

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 939.

BIBLIOGRAFIJA o STVARATELJU FONDA:

Čengić, Dubravka: Gradsko poglavarstvo Zagreb 1850.-1945. Inventar. Zagreb, 2003.

Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850. - 1945. godine. Arhivski vjesnik. 39. Zagreb, 1996., 139-156.

Čengić, Dubravka: Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1850.-1918. godine. Arhivski vjesnik. 34-35. Zagreb,1992., 97-107.

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj. Zagreb, 1969.

ostala BIBLIOGRAFIJA:

Financijalni vjesnik za Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1889. - 1942.

Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.

 

(K.H.)

 

Ažurirano Ponedjeljak, 05 Srpanj 2010 08:59