Povijest Arhiva

Opaticka-1907-ZF-866-427Državni arhiv u Zagrebu razvio se iz pismohrane Kraljevskog slobodnog grada Zagreba i tradicije čuvanja povelja koje su utvrđivale gradska prava i slobode.

Sakristija župe crkve sv. Marka u kojoj su se čuvale kraljevske i druge povelje Slobodnog kraljevskog grada ZagrebaPrvi pisani izvor Gradskog arhiva o čuvanju gradiva potječe iz 1572. godine, a govori o važnim poveljama u zasebnoj škrinji u sakristiji crkve svetog Marka u posebnom spremištu zvanom cancellus. Iz pisanih izvora 17. stoljeća saznajemo da je spremište bilo osigurano četirima bravama čije su ključeve čuvali četiri gradska senatora. Gradivo je prvi puta bilo popisano 1774. godine u sklopu upravnih reformi Marije Terezije i Josipa II. i tom je prilikom bio izrađen abecedni upisnik Elenchus, a gradivo razvrstano na serije izvornika (originalia) i prijepisa (transumpta), sređeno po svežnjevima (fascikulama) i djelomično popisano.

Naslovna stranica Elenchusa (Popisnik isprava koje se nalaze u arhivu Slobodnog kraljevskog grada Zagreba) iz 1774. godine;  HR-DAZG-1 Poglavarstvo Slobodnog kraljevskog grada Zagreba, sign. 723Tijekom 19. stoljeća nastavljeno je sređivanje i odvajanje arhivskog od registraturnog gradiva, a povijesni su spisi smješteni u škrinje i pohranjeni u gradskoj pismohrani. Krajem 19. stoljeća obavljena su i prva odabiranja i izlučivanja spisa nastalih od 1851. do 1875. godine.

Godine 1883. Gradsko vijeće povjerava Ivanu Krstitelju Tkalčiću izdavanje Povijesnih spomenika grada Zagreba prilikom kojeg on sređuje i objavljuje gradivo nastalo do 1526. godine. Gradivo nastalo do 1850. godine sredio je Emil Laszowski kojemu je grad poslije Tkalčićeve smrti 1905. godine povjerio nastavak izdavanja Spomenika.

Naslovna stranica prvog sveska Povijesnih spomenika grada Zagreba iz 1889. godine kojeg je priredio i izdao Ivan Krstitelj TkalčićZaključkom Gradskog poglavarstva od 11. svibnja 1907. godine osnovana  je Gradska knjižnica i muzej u čijem je sastavu bio i Arhiv grada Zagreba. Uprava nad Arhivom bila je povjerena Društvu „Braća Hrvatskog Zmaja“ na čiji poticaj su i bile utemeljene ove gradske ustanove. Stručno rukovanje i nadzor nad Arhivom društvo je povjerilo Emilu Laszowskom koji je iste godine prenio škrinju s ispravama nastalim do 1526. u kulu nad Kamenitim vratima. Ostatak gradiva pronašao je u neprikladnim prostorima Gradske vijećnice, nesređenog i u lošem stanju te dio istog također prenio u spomenutu kulu.

Kula nad Kamenitim vratima u Zagrebu (kraj 19. st.)Temeljem zaključka Gradskog poglavarstva iz 1914. godine, arhivsko gradivo nastalo do 1848. prenijeto je iz kule nad Kamenitim vratima kao polog u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva (danas Hrvatskog državnog arhiva), a narednih godina predani su u polog Zlatna bula, neki gradski statuti i gradivo nastalo do 1858. godine. Grad je ostao vlasnik gradiva i svake je godine do 1944. novčano podupirao njegovo uzdržavanje dok se Zemaljski arhiv obvezao gradivo srediti i popisati. Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva vodilo je upravu nad Gradskim arhivom, a Emil Laszowski postao je njegov kustos.

Pronalazak gradiva u neprimjerenim uvjetimaGodine 1945. gradivo nastalo radom Poglavarstva slobodnog kraljevskog grada Zagreba (1242. – 1850.) bilo je u pologu u Zemaljskom arhivu dok se veći dio gradiva nastalog radom Gradskog poglavarstva Zagreb (1850. – 1945.) nalazilo u Gradskoj vijećnici u neprikladnim i vlažnim prostorima, nesređeno i nepopisano. Tijekom godina novonastale gradske upravne jedinice stvarale su svoje priručne pismohrane pa se to gradivo nalazilo u raznim neprimjerenim prostorima pojedinih gradskih ureda, razbacano po cijelom gradu. Iz tih je razloga zaključkom Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Zagreba od 11. rujna 1945. godine osnovan Povijesni arhiv grada Zagreba, Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koje je djelovalo u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba. Zadatak su mu bili “poslovi oko uređenja i vođenja Gradskog arhiva kao posebne prosvjetne ustanove koja čuva spise starijih godišta…”.

Najprije se započelo prikupljati arhivsko gradivo nastalo radom ukinutog Gradskog poglavarstva Zagreb (1850. – 1945.), njegovih odjela i ustanova. S vremenom se proširio djelokrug Arhiva i nastavilo se prikupljati arhivsko gradivo likvidiranih gospodarskih udruženja i poduzeća, banaka i novčarskih zavoda, društava i udruga, škola te zdravstvenih i socijalnih ustanova. Također se stvarala priručna knjižnica, a 1947. godine pridružuje joj se knjižna ostavština povjesničara Ferde Šišića.

Početak sustavnog sređivanja arhivskog gradiva u spremištima u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15Godine 1947. Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba i dodijeljene su mu na korištenje zgrade na Gornjem gradu u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15. Sekretarijat za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora grada Zagreba donio je 16. veljače 1960. rješenje (HR-DAZG- Državni arhiv u Zagrebu, spis br. 04/6-2855/2) kojim se naziv Arhiva mijenja u Historijski arhiv u Zagrebu, a 1965. preuzima dio arhivskog gradiva koje je od 1914. bilo u pologu u Hrvatskom državnom arhivu.

Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu 1963. godine proširuje mu se teritorijalna nadležnost na širu okolicu Zagreba od Svetog Ivana Zeline, Dugog Sela i Sesveta do Jastrebarskog, Samobora, Velike Gorice i Zaprešića ta na područje većeg dijela Hrvatskog zagorja. Kasnijih godina je smanjen prostor teritorijalne nadležnosti na sadašnji.

Godine 1993. Arhiv mijenja ime u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobiva današnji naziv Državni arhiv u Zagrebu. Sve do kraja 20. stoljeća Arhiv je koristio i zgradu u Demetrovoj 15 koja je unutrašnjim prolazom bila spojena sa zgradom u Opatičkoj 29, a kad Grad Zagreb 1998. godine dodjeljuje Arhivu na korištenje novi objekt u Aveniji Dubrovnik 36, iz zgrade u Demetrovoj 15 iseljeno je arhivsko gradivo, prolaz je zatvoren, a zgradu nakon toga koristi Sabor Republike Hrvatske.

U novo i moderno uređeno arhivsko spremište u Novom Zagrebu tijekom 2000. godine preseljen je jedan odjel za sređivanje te arhivsko gradivo u njegovoj nadležnosti i danas se većinom preuzimaju nove akvizicije.

Danas Državni arhiv u Zagrebu djeluje na dvije lokacije, u Opatičkoj 29 i Aveniji Dubrovnik 36.

Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter