Obveze stvaratelja i imatelja gradiva

Obveze stvaratelja i imatelja javnog arhivskog i registraturnog gradiva određene su Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN br. 105/1997, 64/2000, 65/2009)  i podrazumijevaju obvezu fizičke zaštite, redovitog odabiranja i izlučivanja gradiva uz odobrenje nadležnog državnog arhiva te obvezu predaje arhivskog gradiva tom arhivu. Stvaratelji i imatelji privatnog arhivskog gradiva također su obvezni osigurati fizičku zaštitu gradiva te poštivati propisane uvjete pohrane gradiva i prometa gradivom. Državnom arhivu u Zagrebu treba se redovito dostavljati popis gradiva te javljati sve promjene u vezi s gradivom kao i tražiti od njega mišljenje prije poduzimanja bilo kakvih mjera koje se odnose na gradivo.

Hrvatski sabor donio je 4. svibnja 2017.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/2017). Ministar kulture uskladit će pravilnike koji su doneseni na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97., 64/00., 65/09. i 125/11. – Kazneni zakon) s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, 46/17)

Članak 7.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva dužni su:

– savjesno ga čuvati u sređenom stanju i osiguravati od oštećenja do predaje nadležnom arhivu,

– dostavljati na zahtjev nadležnoga državnog arhiva popis gradiva i javljati sve promjene u svezi s njim,

– pribavljati mišljenje nadležnoga državnog arhiva prije poduzimanja mjera koje se odnose na njihovo gradivo,

– redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnoga gradiva,

– omogućiti ovlaštenim djelatnicima nadležnoga državnog arhiva obavljanje stručnog nadzora nad čuvanjem njihova gradiva,

– pridržavati se uputa nadležnoga državnog arhiva glede zaštite gradiva.

Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnoga gradiva dužni su, i nakon što je arhivsko gradivo odabrano, osigurati čuvanje onoga registraturnog gradiva u kojemu još nisu protekli rokovi čuvanja.

Članak 8.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva obvezni su osigurati primjeren prostor i opremu za smještaj i zaštitu gradiva.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva dužni su odrediti djelatnika odgovornoga za rad pismohrane, a po potrebi i djelatnika u pismohrani.

Djelatnici u pismohrani moraju imati najmanje srednju stručnu spremu i položen stručni ispit za djelatnika u pismohranama.

Ministar kulture donosi na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama.

Članak 9.

Ako imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva čuva gradivo nemarno ili nestručno, te postoji opasnost da ono bude oštećeno ili uništeno, nadležni će mu državni arhiv rješenjem naložiti da u ostavljenom roku provede mjere njegova sređivanja, popisivanja ili tvarne zaštite.

Ako istekom ostavljenoga roka imatelj ne provede naložene mjere, to će rješenje izvršiti nadležni državni arhiv na trošak imatelja.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, žalba se podnosi Ministarstvu kulture. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 10.

Tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja, odnosno imatelja javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva, dužno je odrediti novu pravnu osobu kao imatelja toga gradiva ili donijeti odluku o predaji gradiva nadležnom arhivu.

Tijelo, iz stavka 1. ovoga članka, dužno je obavijestiti nadležni državni arhiv o novom smještaju gradiva.

Članak 11.

Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnog gradiva redovito, po isteku roka za čuvanje određene vrste gradiva, odabiru iz njega arhivsko gradivo, prema uputama i uz odobrenje nadležnog arhiva.

Odabiranje se obavlja prema popisima što ih utvrđuju nadležni arhiv i imatelj.

Članak 12.

Postupak odabiranja arhivskoga gradiva, kao i potanji propisi o mjerilima, načinu vrednovanja, izradi popisa gradiva s rokovima čuvanja, redovnom provođenju i postupku odabiranja, utvrđuju se posebnim pravilnikom što ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva.

Članak 13.

Stvaratelji i imatelji dužni su, nakon odabiranja, uništiti neodabrano (izlučeno) registraturno gradivo kojemu su protekli rokovi čuvanja. Pri uništavanju moraju se poduzeti mjere zaštite tajnosti podataka koji bi mogli povrijediti javni probitak ili probitak građana.

Članak 14.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskoga gradiva moraju predati to gradivo nadležnom državnom arhivu, a nadležni državni arhiv obvezan je preuzeti javno arhivsko gradivo u roku koji ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka.

Prije predaje nadležnom arhivu, stvaratelji, odnosno imatelji, dužni su obaviti odabiranje i sređivanje gradiva.

Obveza predaje u roku iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na gradivo koje sadrži osobne podatke, kao i gradivo za koje je utvrđen stupanj tajnosti određen zakonom ili općim propisima o čuvanju tajnosti. Prigodom predaje arhivu, takvo se gradivo obvezno posebno označuje u popisu i navodi se rok dostupnosti javnosti.

Članak 15.

Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog gradiva dužni su ga predati nadležnom arhivu u izvorniku, sređeno, označeno, popisano, u zaokruženim cjelinama te tehnički opremljeno, u skladu s Pravilnikom o predaji arhivskoga gradiva arhivima.

Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva.

Arhiv će preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz ovoga članka, ako je to nužno radi zaštite i spašavanja gradiva od oštećenja ili uništenja.

Troškove predaje, uključujući sređivanje i izradu popisa, ukoliko ono nije ranije provedeno, snosi imatelj arhivskoga gradiva.

Članak 16.

Proizvođači filmova namijenjenih javnome prikazivanju, bez obzira u kojoj su tehnici filmovi snimljeni, dužni su u prvoj godini prikazivanja filma predati Hrvatskom državnom arhivu jednu nekorištenu kopiju svakoga proizvedenog filma s odgovarajućom dokumentacijom (scenarij, knjiga snimanja, ispis dijaloga, plakat i izbor fotografija).

Godinu dana nakon snimanja filma proizvođač je obvezan predati na trajno čuvanje izvorno gradivo snimljenoga filma (originalni negativi slike i tona).

Uvoznici filmova obvezni su po isteku licence filma predati Hrvatskom državnom arhivu najbolju kopiju svakoga filma, uvezenoga za javno prikazivanje.

Uvoznici videokazeta obvezni su predati Hrvatskom državnom arhivu na trajno čuvanje po jednu kopiju svakoga uvezenog filma.

Članak 17.

Ako osoba iz članka 15. i 16. ovoga Zakona ne ispuni utvrđene obveze, nadležni arhiv donijet će rješenje o odabiranju, sređivanju i predaji gradiva i izvršiti ga na trošak imatelja.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba se podnosi Ministarstvu kulture. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 21.a

Ovim se člankom uređuje dostupnost javnoga arhivskoga gradiva nastalog prije 22. prosinca 1990. djelovanjem:

1.¸saveznih tijela i organizacija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na teritoriju tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske,

  1. Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i njegovih domova (vijeća),
  2. članova Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz Socijalističke Republike Hrvatske,
  3. delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,
  4. Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske,
  5. Savjeta Republike,
  6. Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske,
  7. republičkih sekretarijata i komiteta,
  8. republičkih organa uprave i upravnih organizacija,
  9. republičkih savjeta,
  10. Vrhovnog suda Hrvatske,
  11. Ustavnog suda Hrvatske,
  12. redovnih sudova i sudova udruženog rada,
  13. javnog tužilaštva,
  14. javnog pravobranilaštva,
  15. pravobranioca samoupravljanja i
  16. Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu,
  17. Pete vojne oblasti Jugoslavenske narodne armije,
  18. Vojnopomorske oblasti Jugoslavenske narodne armije,
  19. Vojnog suda u Zagrebu,
  20. Teritorijalne obrane i civilne zaštite,
  21. Narodne banke Hrvatske,
  22. Udružene banke Hrvatske,
  23. Saveznog deviznog inspektorata, Odjel u Zagrebu,
  24. Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Hrvatske,
  25. Republičkog fonda za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva,
  26. komisija za ispitivanje porijekla imovine prvog i drugog stupnja,
  27. republičkih samoupravnih interesnih zajednica i udruženih samoupravnih interesnih zajednica,
  28. međunarodnih i međurepubličkih tijela i organizacija u kojima je sudjelovala Socijalistička Republika Hrvatska,
  29. skupština i izvršnih tijela (organa) općina, gradskih zajednica općina i zajednica općina,
  30. bivših društveno-političkih organizacija, uključujući pravne prednike i pravne sljednike navedenih tijela i organizacija kao i njihove stručne službe.

Javno arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga članka dostupno je za korištenje bez ograničenja propisanih člancima 20. i 21. ovoga Zakona osim gradiva određenog odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osoba koja učini vjerojatnim da su joj na bilo koji način bila kršena ili ograničena ljudska prava i temeljne slobode zbog političkih razloga ima pravo zahtijevati da se prikrije njezin identitet u javnom arhivskom gradivu koje sadrži njezine osobne podatke i to najdulje do isteka rokova iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

Pravo zahtijevati prikrivanje identiteta osobe na koju se osobni po­daci odnose u javnom arhivskom gradivu u smislu stavka 3. ovoga članka nema osoba koja je do 22. prosinca 1990. bila dužnosnik ili zaposlenik nekog tijela i organizacija iz stavka 1. ovoga članka ili je su­rađivala s nekim od tih tijela i organizacija tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba.

Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u javnom arhivskom gradivu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo u gradivo koje se na nju odnosi dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođenje arhivskog fonda i arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi.

Nadležni državni arhiv mora dati na uvid izjavu iz stavka 5. ovoga članka svakom korisniku javnoga arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi, i to zajedno s tim javnim arhivskim gradivom, a što su djelatnik korisničke službe nadležnoga državnog arhiva i korisnik obvezni potvrditi na preslici izjave upisivanjem nadnevka davanja izjave na uvid i potpisom.

O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva rješenjem odlučuje ravnatelj arhiva. Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za prikrivanje identiteta osobe na koju se osobni podaci odnose može se podnijeti žalba Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Nadležni državni arhiv će i bez posebnog zahtjeva izvršiti privremeno prikrivanje identiteta podnositelja zahtjeva iz stavka 3. ovog članka i to od zaprimanja zahtjeva za prikrivanje identiteta do nastupanja izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE iz NN 46/2017

Članak 14.

Stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva iz članka 21.a stavka 1. dodanog člankom 6. ovoga Zakona obvezni su izraditi popis tog gradiva i dostaviti ga nadležnom državnom arhivu u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Nadležni državni arhiv učinit će popise iz stavka 1. ovoga članka dostupnima javnosti i korisnicima arhiva te će ih dostaviti Ministarstvu kulture i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske izvijestit će Hrvatski sabor u roku od šest mjeseci od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka o popisima arhivskog gradiva iz članka 21.a stavka 1. dodanog člankom 6. ovoga Zakona.

Stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva koje je utvrđeno popisom iz stavka 1. ovoga članka dužni su predati to gradivo nadležnom državnom arhivu u roku od jedne godine od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Fizička zaštita gradiva

Pod fizičkom zaštitom gradiva podrazumijeva se čuvanje gradiva u sređenom stanju i osiguravanje istog od oštećenja. Stvaratelji i imatelji obvezni su osigurati primjereni prostor i opremu za smještaj i zaštitu gradiva u smislu odredbi Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva (NN br. 63/2004, 106/2007).

Dostava popisa gradiva

Svaki je stvaratelj i imatelj dužan temeljem Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva jednom godišnje nadležnom arhivu dostaviti popis svih dokumentacijskih zbirki ili cjelina koje posjeduje sa stanjem na zadnji dan prethodne godine. Popis gradiva se dostavlja nadležnom arhivu u elektroničkom obliku radi ažurnijeg vođenja evidencija gradiva te boljih mogućnosti pretraživanja i iskoristivosti podataka.

Predviđena su dva načina dostave popisa u elektroničkom obliku: izravnim upisom u evidenciju dokumentacijskih zbirki imatelja koju vodi nadležni arhiv ili u obliku elektroničkog obrasca (xml datoteke sa strukturiranim podacima popisa) koji je utvrdio Hrvatski državni arhiv.

Imatelji gradiva, koji se odluče za izravni upis u evidenciju dokumentacijskih zbirki imatelja koju vodi nadležni arhiv, nisu dužni voditi druge vlastite popise budući da u tom slučaju baza podataka ima i funkciju evidencije njihova gradiva. Baza podataka, u kojoj državni arhivi u Hrvatskoj vode evidencije o gradivu imatelja u nadležnosti arhiva, sastavni je dio nacionalnog arhivskog informacijskog sustava ARHiNET. Za korištenje aplikacije za unos i pretraživanje podataka potrebno je prethodno se registrirati putem nadležnog državnog arhiva.

Imatelji, koji se odluče za dostavu putem elektroničkog obrasca, popise dostavljaju u obliku xml datoteke kroz xml sheme koje se nalaze na mrežnim stranicama ARHiNET-a. (ARHiNET – dostava popisa gradiva) hiperlink i oni su nadalje dužni voditi vlastite popise.

Izrada pravilnika i posebnog popisa gradiva s rokovima čuvanja

Sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja i izlučivanja gradiva imatelji uređuju svojim internim pravilnikom o zaštiti i obradi gradiva za čiju je primjenu potrebno ishoditi suglasnost nadležnog državnog arhiva.

U takvom internom pravilniku utvrđuje se: način uredskog poslovanja; način izrade, obrade i rukovanja predmetima i dokumentacijom u obradi; način i rokovi interne primopredaje dokumentacije; način vođenja uredskih evidencija i drugih evidencija o gradivu; tehničko opremanje, označavanje i odlaganje gradiva; mjesto, uvjeti i način čuvanja arhivskog gradiva; način korištenja arhivskog gradiva; rokovi i postupak vrednovanja i izlučivanja gradiva; postupak uništavanja izlučenog gradiva; postupak predaje gradiva nadležnom arhivu te zaduženja i odgovornosti u rukovanju, obradi i zaštiti gradiva.

Kao sastavni dio pravilnika izrađuje se posebni popis gradiva s rokovima čuvanja – popis jedinica neke cjeline gradiva ili funkcija obavljanjem kojih je gradivo nastalo s označenim rokom čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s jedinicom gradiva po isteku roka čuvanja.

Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva (NN br. 90/2002) definirane su tri vrste popisa: opći, granski i posebni popis. Opći i granske popise donosi Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva dok posebne popise, koji sadrže sve vrste gradiva nastalog djelovanjem određenoga stvaratelja, donosi svaki pojedini stvaratelj. Uz arhivske propise, posebni popisi s rokovima čuvanja trebaju biti usklađeni i s odgovarajućim propisima za pojedine djelatnosti te internim propisima stvaratelja.

Od lipnja 2012. godne imateljima je na raspolaganju Opći popis gradiva s rokovima čuvanja koji mogu koristiti kao pomagalo pri izradi vlastitih posebnih popisa gradiva s rokovima čuvanja. Primjenu posebnog popisa gradiva s rokovima čuvanja, kao i njegove izmjene, rješenjem odobrava nadležni državni arhiv.

Vrednovanje i kategorizacija

Vrednovanje je, kako to definira Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva postupak kojim se procjenjuje vrijednost zapisa i utvrđuje rok do kojeg će se čuvati određena vrsta gradiva te određuje postupak s tim gradivom nakon isteka roka čuvanja. Procijenjena vrijednost nekog zapisa može se odnositi na povijesnu ili drugu znanstvenu vrijednost, zatim vrijednost gradiva kao svjedoka o pojedinim društvenim funkcijama, određenim institucijama, pokretima, događanjima ili pojedincima, ali i vrijednost u smislu osiguravanja prava pojedinaca, skupina ili same države. Sam postupak provodi se temeljem kriterija po kojima se određuje obveza, potreba i interesi te pojedinačna i šira društvena korist od čuvanja gradiva do isteka ili po isteku određenog roka.

Vrednovanje se provodi na dvije razine, prva razina odnosi se na vrednovanje stvaratelja gradiva, a druga na vrednovanje samog gradiva. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima ne poznaje izuzeća od svojih odredbi te se on odnosi na cjelokupno gradivo što znači da svi pravni subjekti ulaze u cjelinu stvaratelja arhivskog gradiva. Međutim, sukladno svojoj važnosti i značaju svi stvaratelji gradiva ne tretiraju se jednako. Stoga, u svrhu racionalizacije vlastitih stručnih i prostornih kapaciteta, državni arhivi provode postupak vrednovanja stvaratelja na području svoje nadležnosti u vidu kategorizacija stvaratelja koja predstavlja osnovu nadzorne i akvizicijske politike svakog državnog arhiva. Za područje nadležnosti Državnog arhiva u Zagrebu vrijedi Kategorizacija stvaratelja gradiva u nadležnosti Državnog arhiva u Zagrebu.

Odabiranje i izlučivanje gradiva

Odabiranje gradiva je postupak definiran Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva  kojim se iz registraturnog gradiva odabire arhivsko gradivo, dok je izlučivanje postupak kojim se iz neke cjeline gradiva izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao.

Stvaratelj je obvezan izraditi vlastiti posebni popis gradiva s rokovima čuvanja odobren od strane nadležnog državnog arhiva i imati sređeno i evidentirano cjelokupno gradivo kako bi mogao započeti postupak izlučivanja gradiva koji je dužan provoditi redovito i najmanje jednom u 5 godina.

Stvaratelji 1. i 2. kategorije obvezni su prigodom provođenja postupka dostaviti na odobrenje nadležnom državnom arhivu zahtjev za odobrenje izlučivanja gradiva na temelju kojeg je nadležni državni arhiv dužan izdati rješenje kojim izlučivanje u cijelosti ili djelomično odobrava ili ga odbija. Temeljem izdanog rješenja stvaratelj gradiva donosi odluku o izlučivanju i načinu uništavanja izlučenog gradiva o čemu se sastavlja zapisnik koji se dostavlja nadležnom državnom arhivu. Najčešće se gradivo uništava industrijskom preradom koju obavljaju za to registrirane tvrtke, no ukoliko gradivo sadrži povjerljive podatke, poslovne i profesionalne tajne ili osobne podatke, valja voditi računa da pri postupku uništavanja ti podaci ne budu dostupni osobama koje nemaju pravo uvida u njih.
Stvaratelji gradiva 3. kategorije mogu, ukoliko im je nadležni državni arhiv odobrio primjenu posebnog popisa gradiva, zatražiti izdavanje odobrenja za izlučivanje određenih dijelova gradiva i to na određeno vrijeme, bez obveze da ishode odobrenje za svako pojedino izlučivanje.

Nekategorizirani stvaratelji gradiva nisu obvezni pridržavati se ove procedure odnosno tražiti odobrenje nadležnog državnog arhiva za izlučivanje gradiva, no svakako im se preporučuje izrada posebnog popisa gradiva s rokovima čuvanja i internog pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva kao neizostavnih čimbenika učinkovitog upravljanja dokumentacijom.

Opći popis gradiva s rokovima čuvanja

Temeljem Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva Hrvatsko arhivsko vijeće je na 11. sjednici održanoj 28. svibnja 2012. donijelo Opći popis arhivskog i registraturnog gradiva s rokovima čuvanja. Opći popis gradiva s rokovima čuvanja ne bavi se cjelokupnom dokumentacijom koja nastaje radom određenog stvaratelja, već isključivo dokumentacijom koja nastaje obavljanjem općih, odnosno administrativnih funkcija zajedničkih svim stvarateljima gradiva, kao što su na primjer: upravljanje i organizacija, ljudski resursi, financije, upravljanje nekretninama, postrojenjima i opremom te informacijskim sustavima.

Opći popis gradiva s rokovima čuvanja je pomagalo pri izradi vlastitih posebnih popisa gradiva s rokovima čuvanja, a sami rokovi, kao i postupci s dokumentima po isteku tog roka navedeni, služe kao orijentir i mogu podlijegati revalorizaciji, odnosno ponovnoj procjeni u svakoj specifičnoj situaciji, to jest kod izrade i odobravanja svakog pojedinog posebnog popisa gradiva s rokovima čuvanja.

Predaja gradiva arhivu

Temeljem Pravilnika o predaji arhivskoga gradiva arhivima stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva, kao i pravne i fizičke osobe koje posjeduju javno arhivsko gradivo, obavezni su nakon provedenoga postupka odabiranja i izlučivanja arhivsko gradivo predati nadležnome arhivu u izvorniku, sređeno, tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za određeno vremensko razdoblje. O predaji arhivskog gradiva sastavlja se zapisnik čiji je sastavni dio popis gradiva koje je bilo predmetom predaje.
Privatno arhivsko gradivo preuzima se u arhiv od pravnih i fizičkih osoba na temelju darovanja, kupoprodaje ili pohrane. Obvezatan sastavni dio ugovora o darovanju, kupoprodaji ili pohrani jest popis preuzetog arhivskog gradiva s naznakom sadržaja, razdoblja nastanka i količine gradiva.

Stručni djelatnici u pismohrani

Pravilnik o zaštiti arhivskoga i registraturnog gradiva izvan arhiva utvrđuje da poslove na zaštiti i obradi arhivskog gradiva obavljaju stručno osposobljene osobe za te poslove. Stručni radnik mora imati najmanje srednju stručnu spremu te položeni stručni ispit iz arhivske struke ili za zaštitu i obradu arhivskog gradiva, sukladno propisima koji uređuju polaganje stručnih ispita. Program polaganja ispita, kao i ispitna literatura, propisani su Pravilnikom o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama ( NN br. 93/2004), a ispit se polaže pred Povjerenstvom za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva koje imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće.

Državni arhiv u Zagrebu najmanje dva puta godišnje organizira seminare za pripremu ispita na kojima polaznici uz stručnu edukaciju dobivaju i potrebnu ispitnu literaturu. Seminari su namijenjeni djelatnicima u pismohranama kao i svim stručnim djelatnicima na poslovima zaštite i upravljanja dokumentacijom.

Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva utvrdilo je ispitne rokove u 2015. godini te vrijeme i mjesto polaganja ispita za provjeru stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva.
Ispitni rokovi su objavljeni i dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskog državnog arhiva na adresi: http://www.arhiv.hr/Informacije-za-stvaratelje/Ispit-za-provjeru-strucne-osposobljenosti-djelatnika-u-pismohranama
Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter