Memorandumi između dva rata

_memorandumi2Memorandumi između dva rata
2004.

Autorica izložbe: Mirjana Gulić

Suradnik u odabiru gradiva: Matko Rako

Suradnik u pripremi: Mladen Čumbrek

Autorica deplijana: Mirjana Gulić

Memorandumi, poslovni dopisi s tipiziranim ukrasno-promidžbenim zaglavljem, službeni su oblik posebnog poslovnog pisma. Sredstvo su poslovne komunikacije pri čemu, uz specifično vizualno predočavanje likovnim govorom originalnih grafičkih tehnika i oblicima slova, namjerno potiču na pamćenje, spominjanje (lat. memorandus-spomena vrijedan) i obavješćivanje.

Izloženi memorandumi nastajali su u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu, Hrvatskoj i Europi i dio su arhivskog gradiva fondova gospodarstva. Analizirajući izloženo arhivsko gradivo, može se zaključiti da su memorandume upotrebljavali ne samo značajni gospodarski subjekti, već su do svoje poslovnosti «držale» čak i trgovine, što govori da je memorandum u to vrijeme bio i te kako shvaćen i primjenjivan kao važno sredstvo prepoznatljivosti u svim vidovima poslovne i promidžbene komunikacije.

Kompoziciju memoranduma čine dva osnovna elementa: promidžbeno zaglavlje koje čini jedinstvenu cjelinu slike i teksta i sam tekst dopisa. Ponekad je dolazilo do odstupanja kao što su rubni ukrasi, navedene zakonske regulative, elementi kataloga, odlikovanja na međunarodnim izložbama, predstavništva u inozemstvu te mogući jezici dopisivanja. Gotovo u pravilu, kompozicija zaglavlja zauzimala je trećinu formata papira, a vrlo rijetko samo lijevi ugao. Vodilo se računa o međusobnom odnosu slike i teksta, upotrebi boja i obliku slova, s tim da je, najčešće, većim dijelom prostora dominirala slika.

Kod izloženih memoranduma vidljivo je da su postojali određeni standardi. Najčešće su se upotrebljavale dvije boje, uz pomljivo i ciljano odabrani oblik i veličinu slova. Glede grafičkog dizajna vodilo se računa o koloritu koji je morao biti jasan, vedar i sugestivan. Motivi su često bili figurativni (prikaz postrojenja, tvornice, zgrade), simbolični ili alegorični, pa do uvjetno kazano duhovito – karikaturalnih. Može se zaključiti da je i taj izbor ovisio o vrsti djelatnosti, ali svakako i o vlasniku, odnosno njegovom poimanju onovremene prezentacije. Boje podloge su ujednačene. Najčešće je to prirodna boja papira, a ponekad svijetlo plava ili svijetlo zelena. Slova su raznih oblika, uz veće ili manje modifikacije. Dopisi sadrže potvrde o primitku novca, ponude, zamolbe, iskazana potraživanja, upise… Industrijalizacija i usavršavanje tehnologija potkraj 19. stoljeća, širenje tržišta i samim time sve veća konkurencija iziskivali su prepoznatljivost i sugestivnost poslovnih gospodarskih subjekata pa su memorandumi sve više u upotrebi.

Memorandume možemo analizirati s gospodarskog, grafičko – dizajnerskog, promidžbenog i na kraju arhivističkog aspekta. Kako je zahvaljujući industrijalizaciji i njenim odjecima u Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu, jačala industrijsko-obrtnička aktivnost, gospodarskim subjektima je bilo u interesu prezentirati i prodati proizvod. Da bi to bilo učinkovito, potrošač ga je trebao uočiti, prepoznati i zapamtiti, za što je od velike važnosti bila odgovarajuća vizualna poruka. Izloženi memorandumi svjedoče o bogatoj poslovnoj suradnji domaćih tvrtki i bogatoj korespondenciji europskih tvrtki s hrvatskim, što ukazuje na dosege gospodarskog poslovanja u Hrvatskoj i Zagrebu. Uočavaju se memorandumi iz raznih gospodarskih grana. Najviše ih pripada tvornicama, a u manjoj mjeri veletrgovinama, trgovinama, radionicama, skladištima, predstavništvima. Grafička rješenja prepoznatljivošću i brzim pamćenjem stvaraju promidžbeni učinak, ali i predstavljaju zaštitni znak proizvođača. Vrijeme, tehnologije i uvjeti življenja mijenjali su senzibilitet grafičara i potrošača, te uz materijalne potencijale vlasnika, diktirali dizajnerska rješenja i izvedbene tehnike, pri tom prateći europske tokove. Vidljivo je da su primjenjivane grafičke tehnike od ručnog klišeja preko zlatotiska, srebrotiska, litografije, bliendunga do offseta. Važno je napomenuti da su svi domaći memorandumi tiskani u našim tiskarama. Primjena novih grafičkih tehnika omogućila je kvalitetne multiplikacije za industrijsku, masovnu proizvodnju, tako da su ova dizajnerska rješenja postajala dostupnija. Samim tim, uz djelotvornu usmenu poslovnu komunikaciju, sve je veći značaj dobivalo vizualno jedinstvo slike i teksta, kao svojevrsna neposredna reklama proizvođača. Stoga memorandume, uz gospodarske plakate, možemo smatrati pretečama modernog marketinga.

Ukoliko bi se osvrnuli značenje memoranduma glede arhivske struke, iz izloženog arhivskog gradiva nastalog između dva svjetska rata, možemo zaključiti kakvi su bili obrasci ponašanja u ondašnjim gospodarskim prilikama, koje su tehnike primjenjivane, a kao sekundarni izvor mogu ukazati na broj i vrstu gospodarskih subjekata. U svakom slučaju treba ih čuvati, jer su ilustracija gospodarskih i društveno-kulturnih prilika onoga vremena.Izradba memoranduma bila je funkcionalno i estetski zahtjevna, tako da poneka ostvarenja, u okviru ove discipline, možemo visoko vrednovati. Uspoređujući memorandume iz Hrvatske i one upućene iz inozemstva, uočavamo da razlike gotovo i nema. U Hrvatskoj su se, uz tradicionalne, prihvaćali i novi europski trendovi koji su bili u suglasju s onovremenom gospodarskom promidžbom. Zbog svega navedenoga memorandumi su zanimljivo svjedočanstvo bogatog i raznolikog povijesnog naslijeđa.

Izbor iz postava izložbe:

  • Trgovina A. Gorec, Ljubljana, 1939.<br /> HR-DAZG-1020 Zbirka memoranduma, sign. 353
    Trgovina A. Gorec, Ljubljana, 1939.
    HR-DAZG-1020 Zbirka memoranduma, sign. 353
Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter