Gradsko poglavarstvo Zagreb 1850. – 1945.

_gpzGradsko poglavarstvo Zagreb 1850. – 1945.

Dubravka Čengić

Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2003., 561 str.

Cijena: 50kn


Iz predgovora:

Pišući ovu knjigu, bila sam svjesna da neću moći zadovoljiti i interes svih onih koje će zanimati njezin sadržaj, naime, pred sobom sam imala prosječnog korisnika naše čitaonice kojemu je iz bilo kojih razloga, ova knjiga, usudim se reći čak i potrebna. Isto tako treba dodati da je knjiga pisana prema načelima uobičajenim i usvojenim u arhivskoj struci. Stoga će neke knjiga zadovoljiti, a drugi će u njoj tražiti nešto više, drugačije ili bolje i možda ostati, na neki način razočarani.
Tijekom rada na knjizi javljale su se mnoge nedoumice koje je u hodu trebalo riješiti na najbolji mogući način Ja ću ovdje spomenuti dvije, koje ujedno smatram izuzetno važnim ako ne i ključnim.
Arhivsko gradivo koje je nastalo radom gradske uprave u Zagrebu odnosi se na razdoblje od 1850. do 1918. godine. Zagreb je u tom razdoblju bio u sastavu triju država: Austrijskog carstva, Austro-Ugarske monarhije i Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Sigurno da su se za to vrijeme u gradskoj upravi Zagreba primjenjivali zakoni, propisi i naredbe jedinstvene za cijelu državu, a i sama je gradska vlast donosila statute i okružnice u skladu s državnim propisima. Dilema je ovdje vezana uz ime grada. Ukidanjem (1848. god.) feudalnih društveno ekonomskih odnosa nestale su institucije slobodnih kraljevskih gradova. To se trebalo dogoditi i s imenom grada Zagreba. Kada je donesen Carski patent od 7. rujna 1850., kojim se odobrava i u kriepost stavlja privremeni obćinski red za kraljevski grad Zagreb, u dokumentu o ujedinjenju grada Zagreba koristi se za Zagreb termin Naš kraljevski grad. U Naputku za privremeno uredjenje županijah, slobodnih kotarah, slobodnih kraljevskih gradovah, povlašćenih trgovištah i seskih općinah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1861. god.) ponovno se vraća naziv slobodni i kraljevski grad Zagreb, koji ostaje sve do kraja djelovanja stvaratelja ovoga fonda (1918.).
U inventaru koji obrađuje daljnji razvoj gradske uprave (1918.-1941.), kada se grad razvijao unutar Države Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i Banovine Hrvatske, upotrebljava se i dalje ime slob. i kralj, grad Zagreb. Donošenjem Zakona o opštinama (1934.) određuje se za sve gradove u Kraljevini Jugoslaviji naziv gradska opština ili samo grad, pa se za Zagreb koristilo ime Općina grada Zagreba.
U inventaru koji obuhvaća razdoblje 1941.-1945. (Nezavisne Države Hrvatske) službeno je ime Zagreba Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb.

Zakoni, statuti i pravilnici te drugi normativni akti postavili su još jednu nedoumicu. Ona se odnosila na naziv samog arhivskog fonda. Nakon dugog promišljanja, konzultiranja stručne literature i stručnjaka, odlučeno je fond imenovati Gradsko poglavarstvo Zagreb. Odluka o odabiru ovoga imena leži u navodu: U gradovima vrše upravu gradska poglavarstva. Odluka je donesena još 1852. godine.
Drugi izvor koji potvrđuje opravdanost ovog naziva jest Preporuka o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke. U Preporuci. se u glavi IV. Naziv fonda i zbirke pod točkom 2. navodi: Ukoliko je stvaralac građe ranije imao drugi naziv, koji je poznatiji u naučnoj i javnoj upotrebi – fond nosi raniji naziv.
Mislim da su ovi argumenti dovoljni da opravdavaju naziv ovih fondova – Gradsko poglavarstvo Zagreb. (Dubravka Čengić)

Sadržaj:

Popis kratica
Gradsko poglavarstvo, 1850. – 1918.
Gradsko poglavarstvo, 1918. – 1941.
Gradsko poglavarstvo, 1941. – 1945.
Prilozi:

  • Popis osobnika gradskih činovnika i službenika
  • Kazalo