HR-DAZG-948 Skupština grada Zagreba

  • Zaključak o usvajanju koncepcije o izgradnji nove opće bolnice HR-DAZG-948 Skupština grada Zagreba, Zapisnik 4. sjednice Socijalno-zdravstvenog vijeća i 4. sjednice Savjeta za zdravstvo Skupštine Grada Zagreba od 25. ožujka 1971. (točka 3. dnevnog reda), knj. 281

Skupština grada Zagreba sljednik je Narodnog odbora grada Zagreba. Osnovana je temeljem ustavnih promjena 1963. godine. Izbori za Gradsku skupštinu održani su 3. lipnja 1963. godine, a konstituirajuća sjednica održana je 12. lipnja 1963. Saveznim i republičkim ustavima iz 1963. godine dovršen je proces stvaranja komunalnog i samoupravnog sustava, koji je započet sredinom 50-ih godina 20. stoljeća. Ovi temeljni državno-pravni akti uvode u skladu s tadašnjim ideološkim poimanjima novu terminologiju, koja će se u političkoj praksi zadržati duže vrijeme, pa je tako i pojam administrativno-teritorijalne jedinice zamijenjen pojmom društveno-političke zajednice. Temeljna društveno-politička zajednica je općina, a složenije su kotar, republika i federacija. Saveznim Ustavom je postojanje kotara u republikama ostavljeno na dispoziciju republikama. Ustav SRH je propisao postojanje kotara. Gradovi su u pravilu općine, ali Grad Zagreb zadržava nadležnosti kotara. Kada su kotari 1967. ukinuti, a kako su ukinute i općine u sastavu Zagreba, Grad Zagreb je postao općina. Od veljače 1974. godine kada su na gradskom području ponovo osnovane općine Zagreb djeluje kao gradska zajednica općina. Kao gradska zajednica općina djelovao je do 1990. godine i donošenja Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku postojanja Gradske zajednice Zagreb.

Grad Zagreb imao je 1963. godine u svom sastavu 20 općina (Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Samobor, Velika Gorica, Zabok, Zaprešić, Zelina, Zlatar-Bistrica, Centar, Črnomerec, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Remetinec, Sesvete, Trešnjevka i Trnje, pri čemu su posljednjih devet činile uže područje grada Zagreba). Godine 1967. izdvojena su područja općina Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Samobor, Sesvete, Velika Gorica, Zabok, Zaprešić, Zelina i Zlatar‐Bistrica, a općine na užem području grada su ukinute. Na području grada Zagreba općine su ponovno osnovane 1974. godine. Zagreb te godine obuhvaća 10 općina (Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Novi Zagreb, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje). Godine 1975. u sastav grada ušle su općine Velika Gorica i Zaprešić, a 1981. godine još i općine Samobor i Sesvete. Kada je 1990. godine ukinuta Gradska zajednica općina Zagreb, ukinuto je i 14 općina u njenom sastavu.

Gradivo arhivskog fonda Skupština grada Zagreba (HR-DAZG-948) nije u cijelosti preuzeto u Arhiv. Preuzeto gradivo grupirano je u dvije velike cjeline. Prvu cjelinu čine zapisnici zasjedanja Skupštine, njezinih vijeća i radnih tijela, te zapisnici sjednica savjeta i Izvršnog vijeća kao izvršnih tijela Skupštine. Zapisnici sjednica obuhvaćaju cjelokupno razdoblje djelovanja stvaratelja, dakle od 1963. do 1990. godine. Drugu cjelinu čini opća dokumentacija evidentirana u urudžbenom zapisniku, koja je u Arhiv preuzeta zaključno do 1967. godine. Radi se o urudžbenim zapisnicima i kazalima, te spisima, koji su odlagani sustavom arhivskih znakova, koji su formirani prema sadržaju.

S obzirom na svoje djelatnosti i funkcije, Skupština grada Zagreba kao predstavničko tijelo i njena izvršna i upravna tijela predstavljaju stvaratelje od najvećeg značenja za grad Zagreb. Arhivsko gradivo nastalo njihovim radom omogućava uvid u široki spektar djelatnosti karakterističnih za najveći i glavni grad jedne države, odnosno federalne jedinice u sastavu bivše države. Evidencijska vrijednost gradiva sadržana je u dokumentima, kojima se utvrđuje politika, ciljevi i način obavljanja niza djelatnosti od urbanog planiranja, svih gospodarskih aktivnosti (industrija, poljoprivreda, zanatstvo, trgovina, turizam, ugostiteljstvo itd.), komunalnih djelatnosti, prometa, izgradnje infrastrukturnih i svih drugih više ili manje značajnih objekata, pa do društvenih djelatnosti kao što su zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje, kultura, umjetnost i sport. Ova ocjena vrijedi za preuzeto gradivo, ali dok se ne preuzme i ostalo gradivo nastalo djelovanjem ovog stvaratelja do 1990. godine, uvid u ostvarivanje njegovih funkcija ostaje nepotpun.

Široku djelatnost stvaratelja gradiva ilustriraju snimci nekoliko dokumenata, prvenstveno priloga uz zapisnike sjednica predstavničkih i izvršnih tijela, kao i neki upravni spisi iz nadležnosti upravnih tijela.

Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter