Historijat fonda HR – DAZG – 916 Skupština općine Samobor ( 1963, – 1991. )

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj 1962. izvršena je nova teritorijalna podijela Hrvatske. Općina Samobor ušla je u sastav grada Zagreba koji je kao glavni grad Hrvatske bio na razini kotara. Nakon novog Ustava SR Hrvatske 1963. uvodi se socijalističko samoupravljanje kao novi društveno – ekonomski i politički sistem. Tako NR Hrvatska postaje Socijalistička Republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. U skladu s tim promjenama umjesto Narodnog odbora općine Samobor uspostavljena je Skupština općine Samobor, kao njegov sljednik.
Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, teritorijalna nadležnost, unutrašnje ustrojstvo te odnos prema višim organima vlasti Skupštine općine Samobor utvrđeno je statutom općine. U okviru svojih prava i dužnosti u nadležnost skupštine potpadali su gotovo svi poslovi od interesa za privredni, komunalni, kulturni, socijalni i svekoliki drugi razvitak općine. Funkciju vlasti vršila je preko sjednica na kojima je donosila zaključke, odluke, rješenja, propise i druge akte radi potreba i interesa općine. Prema statutu, skupštinu sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Za vođenje i promatranje određenih poslova iz oblasti društvenog života, skupština je osnivala upravne organe odjele, a za rješavanje posebno važnih pitanja komisije, odsjeke, direkcije, biroe i druge organe. Administracija je u svom sastavu imala potreban broj organizacijskih jedinica koji su se brinuli za pripremanje i stručnu obradu akata te za zakonito i pravovremeno poslovanje. Radi neposrednog izvršavanja određenih poslova općina je u pojedinim naseljima i djelovima grada osnivala mjesne zajednice. Općina je posebno vodila računa o upravljanju stambenim i poslovnom fondom, kao najvažnijem izvoru prihoda.
Teritorijalna nadležnost Skupštine općine Samobor temeljila se na Zakonu o područjima općina i kotara u NRH 1962., a obuhvaćala je slijedeća naselja: Beder, Brestovje, Bistrac, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Brezje Samoborsko, Brezovec Žumberački, Budinjak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Cerovica, Dane, Dolac Podokićki, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falaščak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Golubići, Gornja Ves, Gradna, Grdanci, Gregurić Breg, Hrastina Samoborska, Jagnjić Dol, Jarušje, Javorek, Kalinovica, Kalinovica – Zavod, Kerestinec, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konščica, Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Lug Samoborski, Mala Gorica, Mala Gorica Samoborska, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Ves, Martin pod Okićem, Medsave, Movice, Nedjelja, Nedjeljski Breg, Noršić Selo, Novaki Samoborski, Novo Selo Žumberačko, Orešje, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podrum, Poklek, Rakitje, Rakov Potok, Rude, Samobor, Samoborski Otok, Savrščak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slava Gora, Srebrnjak, Stoj Draga, Strmec Samoborski, Šimraki Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.
Nakon novog Ustava 1974. promjenila se je i unutrašnja struktura skupštine, koju od tada sačinjavaju Društveno – političko vijeće, Vijeće udruženog rada i Vijeće mjesnih zajednica. Za provođenje općinskih zaljučaka i i drugih akata osnovano je Izvršno vijeće koje je nadziralo rad svih ostalih općinskih organa. Radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i intresa općina Samobor zajedno s općinama Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić grad, Jastrebasko, Klanjec, Krapina, Kutina, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica činila je područje Zajednice općina zagrebačke okoline. Društvenim dogovorom o utvrđivanju područja općina zagrebačkog područja 1974. Zajednica općina zagrebačke okoline udružila se s Gradskom zajednicom općina Zagreb u jednu jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb. Udružene općine djelovale su kao samostalne društveno – političke jedinice. Na temelju Zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju zajednice općina zagrebačke okolice 1981. općina Samobor nije više u sastavu Zajednice općina zagrebačke okolice, ali ostaje u sastavu Zajednice općina Zagreb do 1986. kada je ponovo uspostavljena Gradska zajednica općina Zagreb u koju je ušla i općina Samobor. Status općine nije se više nijenjao sve do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske.
Skupština općine Samobor potpadala je pod nadležnost Skupštine grada Zagreba.
Ukinuta je na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice općina Zagreb 1990. i ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.

 

Podijelite...Share on Facebook
Facebook
0Share on Google+
Google+
0Tweet about this on Twitter
Twitter