Dostupnost arhivskog gradiva

Dostupnost arhivskog gradiva uređena je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, 46/17), čl. 18. – 28., Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/99), čl. 4. do 7., i Pravilnikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Zagrebu.

Hrvatski sabor donio je 4. svibnja 2017.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/2017). Ministar kulture uskladit će pravilnike koji su doneseni na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97., 64/00., 65/09. i 125/11. – Kazneni zakon) s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, 46/17)

 

Članak 18.

Pravo na korištenje javnoga arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.

 

Članak 19.

Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje svakome pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Za korištenje javnoga arhivskoga gradiva nakon isteka rokova dostupnosti koji su propisani ovim Zakonom nije potrebno navoditi svrhu, interes, pobude ili druge razloge.

Na korištenje privatnoga arhivskog gradiva u arhivima primjenjuju se odredbe o korištenju javnoga arhivskog gradiva, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno ili ako nije drukčije utanačeno u ugovoru, odnosno ispravi o predaji gradiva arhivu.

 

Članak 20.

Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka gradiva.

Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje i prije isteka roka od 30 godina ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj odnosno imatelj.

Javno arhivsko gradivo koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti dostupno je za korištenje po isteku roka od 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Temeljem prijedloga Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati rokove dostupnosti za javno arhivsko gradivo koje sadrži isključivo projektnu i tehničku dokumentaciju štićenih i vojnih objekata, industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i sl. ili podatke o prirodnim i strateškim bogatstvima Republike Hrvatske.

 

Članak 21.

Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili deset godina od smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi, pri čemu se rokom dostupnosti smatra onaj rok koji prvi istekne. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva.

Osobni podaci iz stavka 1. ovoga članka su podaci određeni posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U slučaju davanja na korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje sadrži osobne podatke prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, nadležni državni arhiv poduzet će potrebne tehničke mjere radi prikrivanja identiteta osobe na koju se osobni podaci odnose (anonimizacija), a korisnik će potpisati izjavu kojom se obvezuje da neće otkriti identitet osobe na koju se osobni podaci odnose ako mu je poznat na temelju dostupnih podataka.

Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka:

– ako korištenje arhivskoga gradiva zahtijeva osoba na koju se gradivo odnosi ili osoba koju ona ovlasti,

– ako je od nastanka namijenjeno javnosti,

– ako je osobni podatak osobe na koju se osobni podatak odnosi već postao dostupan javnosti ili je općepoznat,

– ako na to pristane osoba na koju se osobni podatak odnosi, odnosno poslije njezine smrti, njezin bračni drug, životni partner ili izvanbračni drug, potomak u uspravnoj liniji ili predak u uspravnoj liniji,

– ako je osoba na koju se osobni podatak odnosi sama ili putem druge osobe objavila taj podatak, odnosno ako je taj podatak poslije njezine smrti objavio ili dao objaviti njezin bračni drug, životni partner ili izvanbračni drug, potomak u uspravnoj liniji ili predak u uspravnoj liniji.

Tehničke mjere iz stavka 3. ovoga članka poduzimaju se tako da se izvorno gradivo ne ošteti ili uništi te da se nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka može u cijelosti koristiti.

Korisnik koji smatra da je dostupnost osobnih podataka u javnom arhivskom gradivu ograničena protivno odredbama ovog članka ima pravo podnijeti zahtjev za prestanak tehničkih mjera zaštite osobnih podataka te je dužan zahtjev obrazložiti. U slučaju odbijanja zahtjeva iz ovog stavka, ravnatelj nadležnog arhiva u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva donosi pisano obrazloženo rješenje protiv kojeg je dopuštena žalba povjereniku za informiranje.

 

Članak 21.a

Ovim se člankom uređuje dostupnost javnoga arhivskoga gradiva nastalog prije 22. prosinca 1990. djelovanjem:

1.¸saveznih tijela i organizacija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na teritoriju tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske,

  1. Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i njegovih domova (vijeća),
  2. članova Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz Socijalističke Republike Hrvatske,
  3. delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,
  4. Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske,
  5. Savjeta Republike,
  6. Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske,
  7. republičkih sekretarijata i komiteta,
  8. republičkih organa uprave i upravnih organizacija,
  9. republičkih savjeta,
  10. Vrhovnog suda Hrvatske,
  11. Ustavnog suda Hrvatske,
  12. redovnih sudova i sudova udruženog rada,
  13. javnog tužilaštva,
  14. javnog pravobranilaštva,
  15. pravobranioca samoupravljanja i
  16. Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu,
  17. Pete vojne oblasti Jugoslavenske narodne armije,
  18. Vojnopomorske oblasti Jugoslavenske narodne armije,
  19. Vojnog suda u Zagrebu,
  20. Teritorijalne obrane i civilne zaštite,
  21. Narodne banke Hrvatske,
  22. Udružene banke Hrvatske,
  23. Saveznog deviznog inspektorata, Odjel u Zagrebu,
  24. Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Hrvatske,
  25. Republičkog fonda za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva,
  26. komisija za ispitivanje porijekla imovine prvog i drugog stupnja,
  27. republičkih samoupravnih interesnih zajednica i udruženih samoupravnih interesnih zajednica,
  28. međunarodnih i međurepubličkih tijela i organizacija u kojima je sudjelovala Socijalistička Republika Hrvatska,
  29. skupština i izvršnih tijela (organa) općina, gradskih zajednica općina i zajednica općina,
  30. bivših društveno-političkih organizacija, uključujući pravne prednike i pravne sljednike navedenih tijela i organizacija kao i njihove stručne službe.

Javno arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga članka dostupno je za korištenje bez ograničenja propisanih člancima 20. i 21. ovoga Zakona osim gradiva određenog odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osoba koja učini vjerojatnim da su joj na bilo koji način bila kršena ili ograničena ljudska prava i temeljne slobode zbog političkih razloga ima pravo zahtijevati da se prikrije njezin identitet u javnom arhivskom gradivu koje sadrži njezine osobne podatke i to najdulje do isteka rokova iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

Pravo zahtijevati prikrivanje identiteta osobe na koju se osobni po­daci odnose u javnom arhivskom gradivu u smislu stavka 3. ovoga članka nema osoba koja je do 22. prosinca 1990. bila dužnosnik ili zaposlenik nekog tijela i organizacija iz stavka 1. ovoga članka ili je su­rađivala s nekim od tih tijela i organizacija tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba.

Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u javnom arhivskom gradivu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo u gradivo koje se na nju odnosi dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođenje arhivskog fonda i arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi.

Nadležni državni arhiv mora dati na uvid izjavu iz stavka 5. ovoga članka svakom korisniku javnoga arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi, i to zajedno s tim javnim arhivskim gradivom, a što su djelatnik korisničke službe nadležnoga državnog arhiva i korisnik obvezni potvrditi na preslici izjave upisivanjem nadnevka davanja izjave na uvid i potpisom.

O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva rješenjem odlučuje ravnatelj arhiva. Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za prikrivanje identiteta osobe na koju se osobni podaci odnose može se podnijeti žalba Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Nadležni državni arhiv će i bez posebnog zahtjeva izvršiti privremeno prikrivanje identiteta podnositelja zahtjeva iz stavka 3. ovog članka i to od zaprimanja zahtjeva za prikrivanje identiteta do nastupanja izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu.

 

Članak 22.

Ako opravdani znanstveni i drugi razlozi zahtijevaju korištenje arhivskoga gradiva prije isteka rokova dostupnosti propisanih ovim Zakonom (u daljnjem tekstu: prijevremeno korištenje), ravnatelj arhiva odobrit će korištenje toga gradiva premda se nisu ispunile pretpostavke iz članka 20. i 21. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima koji jamče zaštitu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka treće osobe.

Ako se zahtijeva prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti, ravnatelj arhiva odobrit će njegovo korištenje ako stvaratelj gradiva deklasificira to gradivo u postupku propisanom posebnim propisom kojim se uređuje tajnost podataka.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se da je javno arhivsko gradivo deklasificirano ako stvaratelj gradiva ne dostavi nadležnom državnom arhivu svoju odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za korištenje gradiva.

Ako se zahtijeva prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje sadržava osobne podatke, ravnatelj arhiva odobrit će korištenje arhivskoga gradiva ako je ispunjena koja od pretpostavki koja je propisana posebnim propisima o dostupnosti osobnih podataka.

Iznimno od odredaba stavaka 1. – 4. ovoga članka, ravnatelj arhiva mora odobriti korištenje arhivskoga gradiva i prije isteka roka ako je takvo gradivo nužno za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva u sudskom ili upravnom postupku ili u postupku alternativnog rješavanja sporova (arbitraža, mirenje i dr.).

U slučaju iz stavka 5. ovoga članka ravnatelj arhiva dostavit će javno arhivsko gradivo tijelu koje vodi postupak uz upozorenje da su tijelo koje vodi postupak i svi sudionici postupka dužni čuvati tajnost u njemu sadržanih podataka u skladu s propisima o tajnosti podataka ili propisima o zaštiti osobnih podataka.

U slučaju odbijanja zahtjeva za prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva, ravnatelj arhiva će u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva donijeti rješenje.

Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva može se podnijeti žalba povjereniku za informiranje.

Javno arhivsko gradivo mogu koristiti bez ograničenja stvaratelji čijom je djelatnošću i radom ono nastalo.

 

Članak 23.

Na korištenje se u načelu daju snimci arhivskoga gradiva.

Dokumente, potrebne u službene svrhe, arhivi u načelu daju na korištenje u obliku ovjerovljena preslika.

Iznimno se državnim tijelima može posuditi izvorno arhivsko gradivo, ali na određeno vrijeme i uz uvjet da se na trošak toga tijela prethodno izradi zaštitni preslik.

Iznimno, izvorno arhivsko gradivo može se dati na korištenje ako ne postoje snimci toga gradiva ili ako to zahtijeva znanstvena metoda rada.

Arhivsko gradivo može se koristiti za izložbe izvan arhiva, ukoliko su osigurani uvjeti za njegovu zaštitu i sigurnost i uz obvezu da se zaštitno snimi o trošku posuditelja, prije predaje.

Članak 24.

Korištenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala u arhivima je besplatno. Za izradu ovjerovljenih preslika koje ovjerava arhiv, običnih preslika ili za korištenje posebne tehničke opreme arhiva arhivu se plaća naknada koja ne može biti veća od iznosa materijalnih troškova arhiva potrebnih za izradu ovjerovljenih preslika, običnih preslika ili korištenja posebne tehničke opreme.

Korisnicima je dopušteno samostalno umnažanje zapisa arhivskog gradiva vlastitim priručnim tehničkim sredstvima, za osobne potrebe, bez plaćanja naknade.

Za korištenje gradiva prema stavku 1. ovoga članka arhivu se plaća naknada utvrđena Pravilnikom o korištenju arhivskoga gradiva.

 

Članak 25.

O davanju odobrenja za korištenje javnoga arhivskoga gradiva odlučuje ravnatelj arhiva odmah, a najkasnije u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva ako nije drukčije određeno ovim Zakonom.

U slučaju odbijanja zahtjeva za korištenje arhivskoga gradiva, u cijelosti ili u dijelu zahtjeva, ravnatelj arhiva donosi pisano obrazloženo rješenje.

Ako nije drukčije određeno ovim Zakonom, žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 26.

Način, uvjeti i postupak korištenja javnoga arhivskog gradiva, te izrada preslika i ovjerovljenih prijepisa utvrđuju se Pravilnikom o korištenju arhivskoga gradiva što ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva.

Članak 27.

Za svaku štetu i povredu nečijega prava učinjenu korištenjem arhivskoga gradiva odgovara osoba kojoj je odobreno korištenje gradiva.

Članak 28.

Izvorno arhivsko gradivo može se iznijeti u inozemstvo u svrhu izlaganja, ekspertize ili provođenja mjera zaštite, uz odobrenje koje rješenjem daje ministar kulture. U rješenju se

određuje rok u kojem arhivsko gradivo mora biti vraćeno u zemlju, a mogu se odrediti i drugi uvjeti.

Prije iznošenja iz zemlje obvezno je gradivo zaštitno snimiti.

 

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE iz NN 46/2017

Članak 13.

Osoba iz članka 21.a stavka 3. dodanog člankom 6. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev da joj se prikrije identitet u javnom arhivskom gradivu koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi u nadležnom državnom arhivu i sadrži njezine osobne podatke u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u gradivu koje se preda nadležnom državnom arhivu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter