100 godina Arhiva

100 godina Arhiva
Svibanj 2007.

Autorica izložbe: Zora Hendija

Suradnice na postavi izložbe: Mirjana Gulić i Branka Molnar

Tehnička realizacija izložbe: Ivan Pupić – Bakrač, Krunoslava Bilić, Mladen Čumbrek,  Katarina Horvat,  Marta Kvakan, Iskra Lopotar, Ivan Penava,  Mate Rako, Mihaela Topolovec, Damir Validžić, Štefica Vrhovnik, Marija Zorko

Skeniranje i obrada slika:  DEIMOS d.o.o., Robert Rogina, Sebastian Tišlar

Grafička priprema i oblikovanje: Franjo Kiš, Zvonimir Prosoli, ArTresor naklada

Autorica kataloga: Zora Hendija

Autorice teksta: Mirjana Gulić, Zora Hendija, Branka Molnar, Ivana Prgin

Kataloške jedinice: Mirjana Gulić, Branka Molnar i Zora Hendija

Popis zaposlenika: Gorana Gredičak

Lektura: Ines Brenko

Korektura: Mirjana Gulić

Obilježavajući stotu obljetnicu institucionalnog čuvanja arhivskog gradiva Grada Zagreba ujedno se obilježava i osnutak današnjeg Državnog arhiva u Zagrebu.

Povijest Arhiva možemo pratiti kroz pet razvojnih faza koje su temelj koncepcije izložbe 100 godina Arhiva.

Začetak Arhiva vezan je uz tradiciju čuvanja gradskih isprava koje su utvrđivale njegova prava i slobode, dakle, od 1242. kada je Zlatnom bulom Bele IV.-og Gradec dobio privilegiju slobodnog kraljevskog grada, a njoj se priključuju druge povelje koje su potvrđivale ta prava. Tijekom srednjeg vijeka pa sve do 1907. povelje su se čuvale u sakristiji crkve sv. Marka.

Druga razvojna faza obuhvaća razdoblje od 1907. do 1914., odnosno, od osnutka gradske knjižnice, muzeja i arhiva do preseljenja gradskog arhiva u zgradu Zemaljskog arhiva, danas Hrvatskog državnog arhiva. U ovom razdoblju odlučnu ulogu imao je Emil Laszowski, povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik, koji je fizički objedinio arhivsko gradivo smjestivši ga u Kulu nad Kamenitim vratima, sređivao ga i vodio stručni nadzor nad arhivom.

Arhivsko gradivo nastalo do 1858. prenijeto je 1914. iz Kamenitih vrata kao polog u depozit u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva, čime započinje treća razvojna faza. (Tu je ostalo do 1965.)
Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva vodilo je upravu nad gradskim arhivom, Emilij Laszowski postao je njegov kustos, a grad je i dalje ostao vlasnikom svoga gradiva.

Godine 1945., kojom počinje četvrta razvojna faza Arhiva, situacija što se tiče arhivskog gradiva nastalog radom gradskih uprava bila je sljedeća: arhivsko gradivo nastalo do 1858., Zlatna bula i druge povelje te neki gradski statuti nalazili su se u pologu u zgradi Zemaljskog arhiva; dio gradiva nastao radom Gradskog poglavarstva poslije 1858. nalazio se u Gradskoj vijećnici u vlažnim i neprikladnim prostorima, nesređeno i nepopisano, a dio u priručnim pismohranama pojedinih gradskih uprava, dislocirano po cijelom gradu. Zato je u rujnu 1945. osnovan Povijesni arhiv grada Zagreba, Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba sa zadatkom uređenja, vođenja i čuvanja gradiva starijih godišta. Dakle unutar tijela uprave osniva se Arhiv kao »posebna ustanova«. U razdoblju od 1945. do 1947. prikupljeno je arhivsko gradivo ukinutog Gradskog poglavarstva nastalo u rasponu od 1850. do 1945., zatim likvidiranih gospodarskih poduzeća i udruženja, banaka i novčarskih zavoda, škola, društava i udruga te smješteno na jedno mjesto na Gornjem gradu.

U petoj razvojnoj fazi Povjerenstvo je 1947. preraslo u Arhiv grada Zagreba, a 1950. Arhiv je konačno izdvojen iz sustava uprave kao samostalna ustanova. Godine 1962. dobiva naziv Historijski arhiv u Zagrebu, 1993. mijenja ime u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobiva sadašnji naziv – Državni arhiv u Zagrebu.

Izložba završava prikazom svih prostora u kojima je radio Arhiv; od crkve sv. Marka, Kamenitih vrata, zgrade Hrvatskog državnog arhiva, Gradske vijećnice u Ćirilometodskoj, Radićeve, Medvedgradske, Opatičke i Demetrove do Avenije Dubrovnik.

Kao osnova odabira arhivskog gradiva za izložbu korišteno je  načelo njegove posebnosti. Tako je, među ostalim, našim sugrađanima pokazana najstarija isprava koju čuva Arhiv (povelja iz 1258. kojom Bela IV. dodjelju je građanima Zagrebačkog Gradeca zemljište Svibje sa šumama i određuje obvezu plaćanja banu 200 pensa godišnje); najmlađi spis (Rješenje Vojnog suda Zagreb iz 1995.); najstarija sačuvana knjiga zapisnika sjednica Poglavarstva slobodnog kraljevskog grada Zagreba iz 1757. te prvi zapisnik pisan hrvatskim jezikom iz 1848.

Uz prikaz povijesnog razvoja Arhiva, izložbom su prikazane razne vrste arhivskog gradiva iz Državnog arhiva u Zagrebu: povelje na pergamentu, knjige, spise, plakate i letke, karte, nacrte i fotografije. Također je prikazano i arhivsko gradivo nastalo radom različitih kategorija stvaratelja od uprave i javnih službi, pravosuđa, škola, gospodarskih subjekata do društava, udruga i udruženja. Dakle, koncepcija izložbe nije prikazati povijest grada Zagreba nego povijest Arhiva i arhivske službe.

Podijelite...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter